Predstavnici poljoprivredne i prehrambene industrije i trgovine saopštii su predstavnicima Vlade na nedavnom sastanku da cijene hrane ne mogu biti znatno niže, a glavni razlog im je bio veliko povećanje troškova rada i deficit radne snage, kazao je izvor sa ovog sastanka.

Cijene osnovnih žitarica, stočne hrane, mineralnih đubriva… su prepolovljene prošle godine a neke su se vratile na nivo iz 2019. godine, pokazuju podaci novosadske Produktne berze, najveće regionalne berze ovim proizvodima. Od ovih žitarica zavise cijene velikog broja prehrambenih proizvoda za ljudsku upotrebu, ali i cijene stočne hrane od koje kasnije zavise cijene mesa, mlijeka, jaja…

Sagovornik je kazao da su se privrednici iz oblasti pekarstva, mljekarstva, proizvodnje druge hrane, na ovom sastanku žalili predstavnicima Vlade da su im značajno porasli troškovi radne snage, ne samo zbog duplo veće minimalne cijene rade, već i zbog nezainteresovanosti radnika za rad u ovim oblastima pa moraju da ih privlače povećanjem zarada.

Trgovci su se, kako je kazao, žalili predstavnicima Vlade na medijski pritisak i napade da su im velike marže a neki su tvrdili da im je zarada svega 2,3 odsto ukupnog prometa. I trgovci su se, kako navodi, žalili na visoko troškove za zarade radnika i kritikovali najave Vlade o povećanju minimalne zarade na 700 eura, po programu “Evropa sad 2”.

“Nakon tog sastanka moj odgovor na pitanje kada će se cijene vratiti na period od prije tri četiri godine, bio bi kada se i plate vrate na taj nivou. U preduzećima iz oblasti pekarstva, mljekarstva, proizvodnje druge hrane i trgovine, trošak zarada je sada zaista duplo veći nego 2019. godine i to ne samo što je minimalna zarada duplo veća već i zbog toga što se za ove oblasti ne mogu naći radnici pa im moraju povećavati plate. Ako je cijena žitarica pala za 50 odsto, plate u pekarskoj industriji su povećane sa 400 na 700-800 eura jer nema radnika, pa su došli na isto. Tako da cijena hljeba, peciva, mliječnih prerađevina… ne mogu biti niže”, kazao je izvor.

On je naveo i da Vlada, ni prethodna ni nova, ne poštuju ono što je dogovoreno.

“Cijene hljeba su sredinom 2021. zamrznute na 50 centi, kada su troškovi bili znatno veći od toga. Bilo je obećano da će se pekarima ti troškovi nadoknaditi. Čak je bivša Vlada donijela odluku da pekarima isplati kao naknadu ukupno 300 hiljada eura zavisno od tadašnje proizvodnje, ali to nije uradila. Na sjednici odbora za poljoprivrednu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori nedavno je saopšteno da novac neće biti isplaćen jer bi tako nešto bilo nezakonito. Kod mljekarstva je slično jer nisu dobili tražene subvencije, razni drugi troškovi su povećani, ne mogu naći radnike, pa im ne znači mnogo to što je stočna hrana pojeftinila”, kazao je sagovornik.

On navodi da je cijena struje u Evropi, odakle Crna Gora uvozi hranu, sada i tri puta veća nego 2019. godine, kao i da se cijene goriva nisu vratile na pređašni nivo.

U izvještaju o cijenama tokom 2023. na Produktnoj berzi se navodi da je cijena pšenice na početku godine bila 35 dinara (30 centi), a da je na kraju godine pala na 19 dinara (16,2 centa). U 2022. godini cijene pšenice na ovoj, ali i evropskim berzama često su iznosile i preko 40 centi za kilogram. Cijena pšenice sada je na istom nivou kao i krajem 2019. godine.

Cijene kukuruza u 2023. godini pale su sa 32 dinara (27 centi), koiko su iznosile na početku godine na oko 17 dinara u decembru (14,5 centi). Što je takođe sličan nivo kao i na kraju 2019. godine.

U nešto nižim procentima padale su u 2023. godini i cijene soje sa 58 na 45 centi po kilogramu, sojine sačme sa 31 na 26 centi, stočnog ječma sa 25 na 14,5 centi… Kilogram mineralnog đubriva NPK, koje čini značajan trošak u poljoprivrednoj proizvodnji, je na početku godine koštao 72 centa, da bi na kraju godine njegova cijena bilo 46 centi. Sličan pad imale su i ostale vrste ovog proizvoda.

Stočno brašno u rinfuzi na ovoj berzi je na početku godine prodavana po cijeni od 22 centa po kilogramu, da bi na kraju godine kupovao i za 11,3 centa.

Najmanji pad imale su cijene poljoprivrednih proizvoda od kojih se proizvode jestiva ulja, tako je kilogram uljane repice pao sa 41 na 34 centa, a suncokreta sa 35 na 32 centa.