Turizam na Balkanu više nije samo sezonski posao – on je postao ozbiljan strateški stub ekonomije mnogih zemalja regije. Ljetne destinacije od jadranskih obala do planinskih jezera privlače milione turista godišnje, a time i milijarde u prihodima. Dok pojedine zemlje bilježe izvanredne finansijske rezultate, druge ulažu napore da dostignu isti nivo prepoznatljivosti i privlačnosti.

U ovom tekstu osvrnućemo se na to ko prednjači kada je u pitanju profitabilnost ljetnog turizma, šta se može očekivati u narednim godinama i kako zemlje Balkana mogu dodatno unaprijediti svoj turistički potencijal.

Hrvatska i Crna Gora – lideri jadranskog turizma

Hrvatska i Crna Gora su zemlje koje su posljednjih godina pozicionirale sebe kao glavne destinacije ljetnog turizma na Balkanu. Sa više od 1.000 ostrva, kristalno čistim morem i izvanredno razvijenom infrastrukturom, Hrvatska svake godine privlači više od 18 miliona turista. Crna Gora bilježi impresivan rast – naročito u luksuznom turizmu, sa brojnim investicijama u hotele visoke kategorije i marine za jahte.

Hrvatska je među 20 zemalja svijeta po prihodima od turizma u odnosu na broj stanovnika. U 2024. godini, Hrvatska je ostvarila preko 14 milijardi eura prihoda od turizma, dok je Crna Gora ostvarila oko 1,3 milijarde eura.

Turistička infrastruktura u ovim zemljama postaje sve razvijenija – od aerodroma do marina, restorana sa Michelin zvjezdicama i digitalizovanih sistema rezervacija. Turisti očekuju i dobijaju visok nivo usluge. Kada su u pitanju iskustva posjetilaca, nije zanemarljivo pomenuti i praktične aspekte putovanja – dostupna pomoć na putu u Crnoj Gori ili Hrvatskoj dodatno uliva povjerenje turistima koji putuju sopstvenim prevozom.

Takođe, ove destinacije uspješno balansiraju masovni i ekskluzivni turizam. Dok Dubrovnik i Budva privlače hiljade posjetilaca dnevno, ekskluzivni resorti u mjestima kao što su Tivat ili Hvar fokusirani su na klijente sa višom platežnom moći.

Grčka i njeni ostrvski dragulji

Grčka je sinonim za ljetnji odmor u Evropi. Njena razuđena obala i više od 6.000 otoka (od kojih je 227 naseljeno) omogućavaju raznovrstan turistički proizvod koji zadovoljava gotovo svaki ukus. Grčka je u 2024. godini zabilježila preko 21 milijardu eura prihoda od turizma, što je čini apsolutnim liderom u regionu.

Turisti iz cijelog svijeta dolaze u Grčku ne samo zbog mora, već i zbog kulturno-istorijskog nasljeđa, gastronomske ponude i srdačnog gostoprimstva. Santorini, Mikonos i Kreta godinama se nalaze na listama najpoželjnijih destinacija na svijetu, a ulaganja u luksuzne hotele dodatno povećavaju prihode.

Jedan zanimljiv aspekt profitabilnosti grčkog turizma jeste ponuda autentičnih suvenira, koji bilježe visoku potrošnju po posjetiocu. Akvamarin je dragi kamen koji se često koristi u izradi lokalnog nakita na ostrvima, a turisti ga rado kupuju kao trajnu uspomenu na boravak. Ovakvi suveniri imaju visoku dodatu vrijednost i često predstavljaju značajan izvor prihoda za lokalne zanatlije.

Grčka vlada takođe aktivno radi na unapređenju turizma kroz subvencionisanje seoskog i kulturnog turizma, kao i kroz digitalnu transformaciju sektora, čime omogućava bolju dostupnost i organizaciju odmora za posjetioce iz cijelog svijeta.

Albanija – nova zvijezda Jadrana

Albanija je posljednjih godina doživjela pravi turistički procvat, prepoznata kao pristupačna, autentična i egzotična destinacija na Balkanu. Njena rivijera, naročito mjesta kao što su Saranda, Ksamil i Drač, postaju sve popularnija među evropskim i regionalnim turistima.

Prema podacima, Albaniju je u 2024. godini posjetilo više od 11,7 miliona stranih turista. Ovaj rast je rezultat sistemskih reformi, investicija u infrastrukturu i sve bolje promocije zemlje kao sigurnog i atraktivnog ljetovališta.

Albanija se posebno ističe po prirodnoj ljepoti i još uvijek niskim cijenama, što privlači mlađe turiste i porodice iz zemalja poput Poljske, Češke i Njemačke. Za razliku od nekih razvijenijih destinacija, Albanija ima prostor za dalji rast. Pravilno usmjerene investicije u obuku kadrova, zaštitu obale i unapređenje usluga mogu značajno doprinijeti još većoj profitabilnosti u godinama koje dolaze.

Kakva je bila prethodna sezona i što nas čeka u narednoj?

Kada posmatramo širi regionalni kontekst, očigledno je da se cijela jugoistočna Evropa nalazi na talasu turističkog rasta. Period od 2019. do 2023. obilježio je postepeni oporavak od pandemije, ali i snažna promocija destinacija kroz zajedničke inicijative poput Regionalne kancelarije za saradnju. Takve kampanje doprinijele su tome da turisti više ne gledaju na pojedinačne zemlje, već Balkan kao zaokruženu destinaciju – što je i bio jedan od glavnih ciljeva.

Upravo taj strateški zaokret doveo je do toga da zemlje koje ranije nisu bile poznate kao ljetnje destinacije, poput Albanije, bilježe eksplozivan rast. Očekuje se da će ova zemlja do 2040. udvostručiti broj turista u odnosu na sadašnje stanje. Bugarska takođe ima jasne ambicije – predviđa se da će prihod od turizma dostići čak 16 milijardi leva.

Da bi ljetni turizam bio istinski profitabilan i dugoročno održiv, zemlje regiona moraju da razmišljaju šire od puke promocije plaža. Ključ je u strateškom povezivanju – kako fizičkom, tako i marketinškom.

Jedan od važnijih koraka ka povećanju profita jeste i ulaganje u infrastrukturu. Kada su putevi kvalitetni, signali pouzdani, a sve informacije dostupne online, turisti se lakše snalaze, planiraju duži boravak i rado se vraćaju. Takođe, ne treba zanemariti ni edukaciju kadrova u ugostiteljstvu – jer nijedna reklama ne može nadmašiti osjećaj koji ostavi srdačan domaćin ili dobro obučeni vodič.

Pored toga, promocija lokalnih proizvoda mora postati sastavni dio turističke ponude. Ako se iskustvo ljetovanja dopunjuje kvalitetnim suvenirima, autentičnom kuhinjom i pričama koje ostaju u sjećanju, povećava se ne samo trenutna potrošnja, već i emocionalna veza turista sa destinacijom. A to je najbolja garancija za njihovu lojalnost.

Ljetni turizam na Balkanu prolazi kroz fazu zrelosti i ubrzanog rasta. Profitabilnost, međutim, ne zavisi isključivo od broja turista, već i od toga koliko svaki od njih potroši, koliko ostane i da li će se vratiti. Upravo zato se mora ulagati u sve aspekte iskustva.