Strateški projekat povezivanja elektroenergetskog sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom, vrijedan više od milijardu eura, i dalje nema konačan epilog. Dok su gotovo svi ključni segmenti završeni, na posljednjoj dionici – Pljevlja – granica sa Srbijom – sve stoji jer Uprava za nekretnine nije sprovela eksproprijaciju stubnih mjesta.

Prema zvaničnim informacijama dostavljenim Vladi, decembra 2024. izdate su urbanističko–tehničke uslove za dalekovod. Tokom 2025. godine formirana je Komisija za eksproprijaciju, koja je obišla teren i u aprilu 2025. pripremila procjenu zemljišta u privatnom vlasništvu. To je, međutim, i dalje mrtvo slovo na papiru – procedura nije okončana, pa Crna Gora riskira da zakasni sa ključnim dijelom Transbalkanskog koridora.

Šta je završeno

Interkonekcija Crna Gora – Italija zvanično je puštena u rad 28. decembra 2019., ali puni potencijal kabla kapaciteta 1.000 MW nije iskorišćen. Za sada je u pogonu samo jedna žila od 600 MW.

U Crnoj Gori, međutim, najveći dio posla je obavljen:

TS Lastva (400/110/35 kV), izvođač Siemens AG, završena i u funkciji od 2019. godine.

DV Lastva – Čevo (2×400 kV), izvođač Iberdrola Inženjeringa, završen u dvije faze – 2019. i 2022. godine.

DV Čevo – Brezna (54,4 km), završen, izdata upotrebna dozvola.

DV Brezna – Njegovuđa (31,3 km), završen, izdata dozvola.

DV Njegovuđa – Žabljak (7,5 km), završen i u funkciji.

Na problematičnim dionicama, posebno kod Đurđevića Tare, nakon višegodišnjeg spora sa mještanima, postignut je kompromis: dogovorena nova trasa kroz selo, potpisani ugovori sa vlasnicima, pripremljen Glavni projekat i pribavljena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Nastavak radova zakazan je za avgust 2025. godine. Dionica Đurđevića Tara – Pljevlja u međuvremenu je završena, a na spornim područjima Javorak i Komini urađene su alternativne trase.

Gdje je zapelo

Jedini segment koji je u potpunosti zakočen jeste dionica Pljevlja – granica sa Srbijom. Riječ je o projektu iz Transbalkanskog koridora, za koji je Crna Gora dobila podršku i od Evropske unije. Studija opravdanosti potvrdila je potrebu za vezom Pljevlja – Bajina Bašta, a sa EMS Srbija potpisan je sporazum o zajedničkoj realizaciji. Detaljni prostorni plan za koridor 2×400 kV Pljevlja 2 – Bajina Bašta usvojen je 23. septembra 2024.

Dakle, svi planovi i papiri postoje. Ono što nedostaje jeste – eksproprijacija stubnih mjesta. Komisija je svoj posao završila, ali Uprava za nekretnine, koja jedina ima zakonski mandat, još nije sprovela postupak.

Posljedice kašnjenja

Odugovlačenje je već koštalo: prvobitno planirani završetak projekta bio je 2016. godine, rok je pomjeren na 2025., a vrijednost obaveza CGES-a porasla je na 119 miliona eura, jer se radovi produžavaju zbog rješavanja imovinsko–pravnih odnosa.

Ovaj projekat Crnoj Gori donosi energetsku sigurnost, prihode od tranzita i jaču ulogu na regionalnom tržištu. Svaki novi zastoj znači i dodatne troškove, ali i propuštenu šansu da se kapaciteti od 1.000 MW u potpunosti stave u funkciju.

Svi segmenti – od tehničke dokumentacije, preko procjena zemljišta, do međunarodnih sporazuma – završeni su. Eksproprijacija stubnih mjesta je posljednji korak, a upravo on sada koči najvažniju energetsku investiciju u istoriji Crne Gore.

U zaključcima dostavljenim Vladi, preporuka je kristalno jasna: Uprava za nekretnine mora u najkraćem roku da sprovede zakonom predviđenu proceduru. Svako dalje odugovlačenje znači da Crna Gora sama sebi uskraćuje najveći energetski adut.