„Prosječna stopa rasta CG ekonomije u prethodne tri godine 4,4 odsto, od 2020. do 2023. iznosiće 1,4 odsto“

    4 godine pre 531 pregleda Izvor: vijesti.me

Prosječna stopa rasta crnogorske ekonomije će, prema sadašnjoj projekciji, za period od ove do 2023. godine iznositi 1,4 odsto, pri čemu će dobri ekonomski rezultati biti privremeno prekinuti usljed pandemije koronavirusa, pokazuju Vladine Smjernice makroekonomske i fiskalne politike.

Vlada je u četvrtak, bez održavanja sjednice, usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od ove do 2023. godine, u kojima je konstatovano da će dobri rezultati Crne Gore na ekonomskom planu u protekle tri godine privremeno biti prekinuti usljed simetričnog eksternog šoka na ekonomije širom svijeta, izazvanog pandemijom virusa Covid-19.

„Prosječna stopa rasta crnogorske ekonomije u prethodne tri godine iznosila je 4,4 odsto, dok će, prema sadašnjoj projekciji, u periodu od ove do 2023. godine iznositi 1,4 odsto, kao posljedica procijenjenog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,8 odsto u ovoj godini, a potom snažnijeg oporavka i privrednog rasta po prosječnoj stopi od 4,2 odsto u naredne tri godine“, navodi se u saopštenju.

Vlada je takođe usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu.

„Prema preliminarnim kvartalnim podacima Uprave za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini iznosio je 4,91 milijardu eura, uz realni rast od 3,6 odsto, pod uticajem snažnog rasta u turizmu, građevinarstvu, saobraćaju, maloprodaji i poljoprivredi“, kazali su iz Vade.

U prvom kvartalu ove godine ostvaren je realni rast BDP-a od 2,7 odsto, na što je djelimično uticalo i uvođenje mjera na suzbijanju uticaja Covid-19. Međutim, u drugom kvartalu je došlo do uvođenja radikalnijih mjera za sprječavanje zdravstvene krize, što je u mnogome uticalo na ekonomska kretanja, koja će u nastavku godine i narednom periodu biti pod uticajem pandemije Covid-19 i sveukupnog odgovora države na zdravstvenu i ekonomsku krizu.

„Finansijski sektor u prošloj godini karakteriše visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost, uz očuvanu stabilnost bankarskog sektora i poboljšanje agregatnih finansijskih i monetarnih parametara. U prošloj godini deficit centralnog budžeta iznosio je 143,6 miliona eura ili 2,98 odsto BDP-a, i niži je 15 odsto od deficita ostvarenog u 2018“, navodi se u saopštenju.

U Analizi je ocijenjeno da će pozitivni trendovi, uspostavljeni u domenu javnih finansija u prethodne tri godine, biti privremeno prekinuti usljed očekivanih nepovoljnih efekata zdravstvene krize na ekonomska kretanja. Crnogorska ekonomija, kao mali i otvoren sistem, osjetljiva je na spoljnje uticaje, što je i potvrđeno aktuelnom pandemijom koronavirusa.

„Iako su u prethodnom periodu ostvarene značajne stope rasta ekonomije, razvojni model, u mjeri mogućeg, treba prilagođavati i usmjeravati na one sektore za koje Crna Gora ima nedovoljno iskorišćene resurse i u kojima je moguće ostvariti visok stepen produktivnosti – prerađivačke industrije, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo i energetika, čime će se, uz adekvatnu primjenu digitalnih tehnologija u svim sferama društveno-ekonomskog razvoja, uticati na jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije i obezbijediti uslovi za smanjenje uticaja negativnih pojava na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou“, rekli su iz Vlade.

Podrška razvoju tih sektora biće u osnovi trećeg paketa mjera Vlade usmjerenog na ublažavanje negativnih uticaja pandemije.