Kada sanjate o tome da budete srećniji u budućnosti, vjerovatno zamišljate sebe kako ste zadovoljni onim što imate. Možda zamišljate novu kuću ili luksuzan način života. Ali ono što zaista zamišljate jeste osjećaj zadovoljstva tim stvarima. Ne zamišljate samo bogatstvo — zamišljate unutrašnje zadovoljstvo.

To je osjećaj za kojim svi tragamo. Ali često, kada stvarnost ne ispuni očekivanja, to je zato što u trenutku kada dobijemo nešto novo, odmah počinjemo da želimo ono što dolazi poslije toga.

Dok sam istraživao i pisao svoju knjigu „Umijeće trošenja novca: Jednostavni izbori za srećniji život“, stekao sam neka fascinantna saznanja o tome zašto potraga za „više“ često vodi ka manjoj sreći.

1. Uvijek postoji ljepota u običnom

Francuski pisac Marcel Proust ispričao je priču o mladom čovjeku opsjednutom životima bogatih i moćnih. Proust mu je tada rekao da svoje vrijeme posveti umjetniku Jean Siméonu Chardinu.

Chardin je slikao prizore iz svakodnevnog života — hranu, životinje, prirodu. Poenta je bila da nauči da cijeni ono što već ima ispred sebe. Da nauči da cijeni život koji ima, umjesto da mašta o životu koji nema.

„Kada hodaš oko kuhinje, reći ćeš sebi: ovo je zanimljivo, ovo je veličanstveno, ovo je lijepo kao Chardin“, napisao je Proust.

Pouka je: naučite da cijenite ono što vam je pred očima, umjesto da se fokusirate na ono što nemate. Kakva sjajna analogija i za novac.

2. Najsrećniji ljudi nijesu najbogatiji. Oni su – najzadovoljniji.

Najsrećniji ljudi koje poznajem su najzadovoljniji. Ne nužno najbogatiji, najzdraviji, najljepši ili najuspješniji. Već oni koji su stigli do tačke da mogu reći: „Zadovoljan sam onim što imam i ko sam.“

Neki od tih ljudi troše mnogo novca i žive izrazito materijalistički. Ali često mislim na moju svekrvu, koja je tri decenije provela u penziji sa vrlo malo novca, živeći od skromnog čeka socijalnog osiguranja i ničeg više. Tehnički, bila je na ivici siromaštva.

Ali bila je savršeno srećna u svojoj maloj bašti i čitajući knjige iz biblioteke. Imala je malo, ali je željela još manje. I bila je jedna od najsrećnijih osoba koje biste ikada mogli sresti.

3. Što više želite ono što nemate, to više fokusirate pažnju na činjenicu da sada nijeste srećni

Za većinu ljudi postoji neka vrsta hijerarhije želja i trošenja:

• Ako nešto ne želite i nemate – ne razmišljate o tome.
• Ako nešto želite i imate – možda se osjećate dobro.
• Ako nešto želite, ali nemate – osjećate motivaciju.
• Ako nešto želite, a ne možete da imate – izluđujete sami sebe.

Što prije budete mogli da se osvrnete oko sebe i kažete: „Ovo je dovoljno“ (bez obzira na prihod ili stil života), prije ćete shvatiti da ste zapravo cijelo vrijeme bili bogati.

4. Niska očekivanja stvaraju psihološko bogatstvo

U životu sam upoznao pola tuceta milijardera — ni jedan od njih nije bio srećan kao moja svekrva. Razlog je bio očigledan: njena niska očekivanja dala su joj osjećaj zadovoljstva, koji je postao ogroman izvor psihološkog bogatstva koje nekima od najbogatijih ljudi na svijetu nedostaje.

Psihološko bogatstvo je izuzetno važan koncept, a kada je riječ o novcu, ono dolazi iz realnih očekivanja.

5. Sva sreća u životu je samo razlika između očekivanja i okolnosti

Osoba koja ima sve, ali želi još više, osjeća se siromašnije od osobe koja ima malo, ali ne želi ništa više. Kako bi moglo biti drugačije?

To nije poziv da živite kao monah. Možete imati ogromnu kuću, skup automobil, putovati na nevjerovatna mjesta — i biti potpuno zadovoljni svime time, ne želeći ništa više. To može biti predivan život.

Ključ je u tome da shvatite da je sreća stanje u kojem ništa ne nedostaje, bez obzira na to kakav stil života vodite.