Cijene hrane na globalnom nivou opadaju, ali u Crnoj Gori, prema zvaničnoj statistici su uvećane za preko 50%, kazao je analitičar tržišta Jovan Rabrenović u emisiji Znam da znaš na Gradskoj RTV.

Ističe da je više razloga za to i da rast cijena u našoj zemlji može da bude uzrokovan sa više problema, naročito u Crnoj Gori koja je malo tržište. Poručuje i da Crna Gora mora biti slobodno ekonomsko tržište, ali i da trgovinski lanci ne bi mogli i smjeli da profitiraju na račun građana, kao što je to slučaj u našoj zemlji.

– Nemamo razvijenu privredu, industriju, poljoprivredu, nemamo mogućnosti da proizvodimo svoje proizvode. Zbog svega toga kupujemo proizvode po značajno visočijoj cijene nego u EU, ali i nego što je to slučaj u regionu. Kada imate nerazvijenu privredu, ali i ono što ne mogu sa sigurnošću tvrditi, imamo neki vid dogovaranja cijena kada su u pitanju trgovinski lanci. Možemo vidjeti da određeni proizvod ima istu cijenu u gotovo svim trgovinskim lancima ili da je to slučaj sa popustima. To izaziva sumnju da imamo dodatna ugovaranje cijena na nivou grupe trgovaca. To sigurno nije dobro, jer Crna Gora mora biti slobodno ekonomsko tržište. Ono što ide u prilog mojoj tvrdnji je i to da su, od početka pandemije, profiti maloprodavaca značajno porasli. Imamo oko 120 miliona profita koji bilježe neki maloprodavci ili grupe maloprodavaca. To je veoma puno za jednu malu Crnu Goru – naveo je Rabrenović.

Na pitanja šta bi država trebalo da učini, Rabrenović navodi da bi morala da obezbijedi subvencije za poljoprivredne proizvođače, kako bi mogli da nastave da se bave tom djelatnošću, ali i da podstakne nove ljude da se bave poljoprivredom.

– Ako to imamo, mi smo već jednim dijelom uspjeli da sačuvamo svoju ekonomiju. Treba da zaustavimo odliv novca iz Crne Gore. Kupovinom svojih proizvoda nećemo imati odliv novca, jer će taj novac ostati u našoj zemlji, a efekti će se osjetiti i kod proizvođača i kod države. Naravno, sve će to osjetiti i građani kao kupci. U zemljama EU svi poljoprivredni proizvođači imaju zagarantovanu cijenu za prodaju mlijeka. To je ključna stvar koju Crna Gora treba da uradi da sačuva taj segment poljoprivrednih proizvođača. Moramo imati tržište koje je garantovano. Takođe, Crna Gora mora zaštiti svoje proizvode, koji sami ne mogu da se takmiče sa uvoznom robom. Nemamo mogućnost da podstaknemo male proizvođače – istakao je Rabrenović.

Posebno zabrinjavajuće je, kako kaže, da su višestruko povećane cijene ljekova i da su te cijene u Crnoj Gori daleko najvisočije u Evropi. On se osvrnuo i na enormni rast cijena nekretnina, te da bi država morala da pronađe način da pomogne podstanare.

– Povećanje plata će definitivno pratiti i povećanje cijena. Imali smo povećanje plata kroz program Evropa sad 1, koji je izazvao lančanu reakciju povećanja cijena. Imamo sada i povećanje penzija, što je naravno dobro što se desilo. Bilo bi i te kako značajno da se kroz program Evropa sad 2 utiče da se skok cijena uspori ili ako je moguće zaustavi. Bojim se da ćemo imati nominalno veće zarade, ali da to neće pratiti rast životnog standarda građana, odnosno da naša kupovna moć neće biti značajno bolja. Strah me je da uopšte ne bude bolja – kazao je Rabrenović.