U Crnoj Gori temperature dosežu i iznad 40. podjeljka. No, i uprkos ljetnjim vrućinama za neke odmora nema. Njihovo radno mjesto je pod otvorenim nebom, pa osim težine posla prinuđeni su da se suočavaju i sa posljedicama koje mogu izazvati visoke temperature.

Kako bi u tim situacijama zaštitili zdravlje građana iz Instituta za javno zdravlje objavili su preporuke za rad na otvorenom prostoru. One prvenstveno služe da pomognu poslodavcima i zaposlenima, kako bi se rizik po život i zdravlje sveo na najmanju moguću mjeru.

Šta piše u Pravilniku o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini

Prie svega, potrebno je podsjetiti da je rad na otvorenom, pri visokim temperaturama, i normativno regulisan. Tako je Pravilnikom o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini („Službeni list Crne Gore“, br. 104/20) propisano da radovi na otvorenom, kada je temperatura iznad 36°C, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja;

„Radovi na otvorenom prostoru pri visokim spoljnim temperaturama treba da se obavljaju u skladu sa propisima, standardima, aktom o procjeni rizika, posebnim uputstvima za bezbjedan rad na radnom mjestu i preporukama izdatim od strane organa državne uprave nadležnog za poslove rada ili organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja“, piše između ostalog u Pravilniku.

Još jedna od stavki je, takođe, da radovi na otvorenom prostoru pri nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim uticajima, brzini vjetra većoj od 36 km/h, pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama kada je temperatura iznad 36° C, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra.

Organizacija rada

Na sajtu Instituta za javno zdravlje navode da se poslodavcima preporučuje, da zaposleni ne rade u periodu od 11 do 16 sati ukoliko proces rada to dozvoljava. Ukoliko, ipak, nije moguće prekinuti rad onda su poslodavci dužni da preduzmu sve mjere zaštite na radu i to:

„Preraspodjela radnog vremena u onim djelatnostima u kojima je to moguće, tako da se poslovi obavljaju prije i poslije ekstremno visokih spoljnih temperatura. Preraspodjela radnog vremena, koja podrazumijeva prekid rada u određenom vremenskom periodu, dok traju ekstremno visoke spoljne temperature i nastavak rada nakon normalizacije atmosferskih prilika, uz nadoknadu vremena u kome se nije radilo“, navedeno je na sajtu Instituta.

Osim toga, poslodavac treba da organizuje rad po smjenama i uvede dodatnu radnu snagu.

„Preporučuju se češće pauze uz obezbjeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka. Poslodavac je dužan da preduzme potrebne mjere i odredi zaposlene za pružanje prve pomoći,  da omogućiti zaposlenima da tokom odmora (pauze) mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu,  obezbijedi odgovarajući prostor, gdje zaposleni mogu da se sklone od sunca i odmore, izvrši aklimatizaciju zaposlenih na uslove pri visokim temperaturama“, dodaju iz IJZ.

Osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan i zdrav rad

Pored sredstava i opreme lične zaštite na radu na otvorenom pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, ukoliko je to moguće, zaposlenima treba obezbijediti i ljetnja odijela, kape, maram i slučno.

„Da nose laganu, svijetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala. Ukoliko zaposleni nije obavezan da nosi sredstvo i opremu lične zaštite na radu za glavu, onda da nosi kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekrivaju i vrat“, navodi se u preporukama.

Prevencija zdravstvenih problema

Ukoliko ste od onih kojima je radno mjesto vani, i uprkos visokim temperaturama onda morate i sami da poznajete neke on načina zaštite od vrućine.

Ako fizička aktivnost traje kraće od 60 minuta dovoljno je piti običnu vodu da se nadoknadi izgubljena tečnost. Kada fizička aktivnost traje duže od 60 minuta, više nije dovoljna obična jer su se obilnim znojenjem izgubili i elektroliti, pa se preporučuju pića sa dodatkom ugljenih hidrata i elektrolita.

Kako bi se spriječila deidracija, iz Instituta ističu da treba unositi najmanje dva litra vode na dan. Potom, treba izbjegavati napitke sa kofeinom, alkoholom, gazirana pića i sportske napitke sa puno šećera jer sadrže sastojke koji izazivaju dehidraciju;

„Unositi na svakih 15 – 20 minuta po jednu čašu rashlađene vode, praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama“, navdoe iz IJZ.

Stavljaju naglasak, takođe, i na pravilnu ishranu. Potrebno je, ističu, izbjegavati teške i obimne obroke.

„Da se u ishrani prije svega koriste svježe voće i povrće, mlječni proizvodi sa niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama. Ne preporučuju se teška i masna zapržena jela, crveno i sušeno meso, konzervirana hrana i konzumiranje u većim količinama slatkiša i namirnica koje sadrže rafinisani šećer i zasićene masnoće“, preporučuju iz te institucije.

Zdravstveni problemi koji mogu da se pojave tokom rada na otvorenom pri ekstremnim temperaturama

Toplotni osip, toplotna iscrpljenost, toplotni grčevi, sunčanica i toplotni udar najčešći su zdravstveni problemi koji pogađaju zaposlene pri visokim temperaturama. Iz IJZ pojašnjavaju kako prepoznati svaki od tih problema, i kako pružiti prvu pomoć osobi koja se nađe u toj situaciji.

Toplotni osip se javlja na djelovima tijela pokrivenim odjećom u uslovima vrućine. Blokirane znojne žlijezde dovode do osjećaja neprijatnosti i svraba. Toplotni osip izgleda kao crvene tačkice ili male bubljice najčešće lokalizovane na glavi, vratu ili ramenima. Osipna oblast može da se dodatno iritira odjećom ili grebanjem, u rijetkim slučajevima može da se razvije kožna infekcija.

Zaposlenog sa toplotnim osipom treba premjestiti na hladnije mjesto zaštićeno od direktnih sunčevih zraka i dati mu da pije rashlađenu vodu. Većina osipa od vrućine se samostalno povlači. Pustiti da se koža sama suši, ne koristiti peškire. Treba izbjegavati masti ili losione koji dodatno mogu iziritirati kožu.

Toplotni grčevi se javljaju poslije dugotrajnog dejstva visokih spoljnih temperatura i u toplim pogonima kod zaposlenih koji obavljaju težak fizički rad. Osnovni poremećaj je povećan gubitak soli i tečnosti iz organizma putem znojenja. Simptomi su: žeđ, slabost, glavobolja, bolni grčevi u rukama i nogama, podrhtavanja i grčenja raznih grupa mišića, rad srca ubrzan, tonovi tihi, krvni pritisak obično snižen, tjelesna temperatura normalna ili snižena. Zaposleni sa toplotnim grčevima trebaju da nadoknade tečnost pomoću unosa vode za piće i / ili tečnosti za zamjenu elektrolita (npr. sportska pića) na svakih 15 do 20 minuta.

Toplotna iscrpljenost se javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kada znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita. Simptomi su: iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna. Zaposlenog sa toplotnom iscrpljenošću treba premjestiti na hladnije mjesto zaštićeno od direktnih sunčevih zraka i dati mu da pije rashlađenu vodu.

Sunčanica – Poremećaj termoregulacije koji nastaje direktnim dejstvom sunčevih zraka na otkrivenu glavu. Pri direktnom dejstvu sunca na glavu oko 99% toplotne energije apsorbuje se u koži i kostima glave. Jedan manji dio infracrvenih zraka (oko 1%) prodire do tvrde moždanice izazivajući njenu hipertermiju sa pratećom hiperemijom moždanica i mozga. Simptomi su: opšta slabost, glavobolja, vrtoglavica, treperenje pred očima, mučnina, povraćanje, crvenilo lica, povećana tjelesna temperatura, ubrzan puls i disanje, pojačano znojenje.

Zaposlenog sa toplotnom iscrpljenošću ili sunčanicom treba premjestiti na hladnije mjesto zaštićeno od direktnih sunčevih zraka i dati mu da pije rashlađenu vodu. Ukoliko se simptomi ne povlače, zaposlenog treba odvesti na medicinsku evaluaciju i liječenje u zdravstvenu ustanovu ili pozvati hitnu medicinsku pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru). Dok pomoć ne stigne, treba osigurati da neko bude uz zaposlenog.

Toplotni udar – Javlja se kod zaposlenih koji su izloženi težem fizičkom radu u toploj i vlažnoj sredini. Može se ispoljiti u vidu lakog ili teškog poremećaja termoregulacije. Osnovni poremećaj je dehidratacija. Simptomi: opšta slabost, vrtoglavica, glavobolja, konfuzija, šum u ušima, žeđ, znojenje, treperenje pred očima, povišena temperatura, pad krvnog pritiska, crvena i vlažna koža, ubrzan puls, ubrzano i površno disanje, gubitak svijesti.

Ovo je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do smrti, te je potrebno hitno potražiti medicinsku pomoć. Premjestiti zaposlenog u hladovinu ili hladniji prostor. Ako je svjestan postaviti da leži na leđa, dati mu da pije vodu, stavljati mokre obloge u predjelu vrata, prepone. Ukoliko je zaposleni bez svijesti, postaviti ga u bočni položaj. Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara a naročoto (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili zaposlenog transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.