Razvoj Crne Gore u poslednjih 17 godina – Autoput i podvodni kabl sa Italijom jedini kapitalni projekti

    1 godina pre 283 pregleda Izvor: vijesti.me/me.ekapija.com

Za 17 godina, od kako je obnovila nezvisnost, Crna Gora ne može se pohvaliti kapitalnim projektima. Oni u turizmu su privatne investicije, dok se strateški državni kapitalni projekti svode na prvu dionicu auto-puta, od Smokovca do Mateševa i podvodni energetski kabl između Crne Gore i Italije.

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je to posljedica nedostatka vizije, plana i jasnog političkog stava o razvoju države.

Iako smo, od prošle do ove godišnjice nezavisnosti, uspjeli da konačno dostignemo brzinu od 100 km na čas na prvoj dionici auto-puta, država se, za 17 godina od obnove nezavisnosti, ne može pohvaliti brzim razvojem…

Ekonomski stručnjaci zato brzo i lako nabroje kapitalne projekte.

– Što se tiče poslednjih 17 godina, jedine dvije kapitalne investicije po mom mišljenju su auto-put i podvodni kabl. Ne vidim treću kapitalnu investiciju – kazao je ekonomski analitičar Oleg Filipović.

Ne vidi je ni analitičar iz Beograda Mahmud Bušatlija.

– Sa velikim žaljenjem moram da konstatujem da ne mogu da odredim koji bi to projekat bio za hvalu sa stanovišta javnog interesa. Sa stanovišta pojedinačnih interesa, bilo da su to političari ili oni koji idu uz politiku, odnosno tajkuni, oni su sebe podmirili – kazao je Bušatlija.

Ukupno 41 kilometar auto-puta, koštao je skoro milijardu eura, a gradio se sedam godina, sa pet odgađanja, u mandatima četiri vlade.

U drugoj polovini prošle godine, od kada je otvoren, prihodi su dostigli nešto preko 4,5 mil EUR, a projekcije su da će ove godine izaći na 9,5 miliona.

I na podmorski kabl između Crne Gore i Italije, prvi energetski most između Evropske unije (EU) i Balkana, vrijedan takođe oko milijadrdu, čekalo se devet godina.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je, od novembra 2019, kada je kabl aktiviran, do maja prošle godine od ove investicije zaradio blizu 19 mil EUR.

Zašto Crna Gora danas ne može da govori o još nekim strateškim kapitalnim projektima?

– Evidentno je da se nije postizao neki jedinstven politički stav kada je razvoj u pitanju. Činjenica je da ako vi pogledate jedan mali broj stanovnika Crne Gore koji dobro žive, to ukazuje na to da se i mogu zaraditi neke pare, ali preraspodjela tih para nije dobra – smatra Bušatlija.

Oleg Filipović smatra da Crna Gora nema ideju kako da se razvija. Kako je naveo, razvoj turizma baziran je na privatnim investicijama, ali i država ima šta da radi kada je turizam u pitanju.

– Pod broj jedan, to je infrastruktura, aerodromska i putna. Treba razvijati zdravstveni turizam i smatram da treba da pronađemo način kako da vratimo Institut Simo Milošević u naše ruke. Takođe, moramo da razvijamo i sportski i kongresni turizam – smatra Filipović.

Šansu vidi i u gradnji hidreoelektrane i razvoju IT sektora.

Bušatlija poručuje da se ne treba usmjeravati na megalomanske projekte, već na one koji će za početak poboljšati loš rezultat koji govori da izvoz Crne Gore ne može da pokrije 15% odnoga što se uvozi.

– Vi morate prije svega računati na to da prehranite svoje stanovništvo, da stvorite nešto što možete izvesti i u tom slučaju morate voditi računa da to nešto brzo donosi novac. Crna Gora uvozi velike količine hrane koju bi sama mogla proizvoditi – kaže Bušatlija.

Ključno je, smatraju sagovornici Televizije Vijesti, da država ima jasnu definiciju razvoja za minimum 20, do 30 godina, i da postavi prioritete, a ne da, kao do sada, ali i kao većina država Zapadnog Balkana, funkcioniše po principu – od danas do sjutra.