REAGOVANJE: „Devastatori“ Ćehotine ne napuštaju CG

    3 godine pre 900 pregleda Izvor: PV Informer

Prije dva dana na našem portalu objavljen je tekst sa naslovom „Devastatori Ćehotine napuštaju Crnu Goru“ .

Povodom istog redakciji našeg portala obratio se Dragan Marković čije reagovanje prenosimo integralno:

Pročitao sam na Vašem portalu reagovanje gospodina Mitrovića iz NVO „Breznica“ pod naslovom „Devastatori Ćehotine napuštaju Crnu Goru“. Prolazim često tim putem i vidio sam razmjere te ekološke „štete“. Ti „devastatori“, kako ih Mitrović naziva, ne napuštaju Crnu Goru, no su se vratili u Crnu Goru, u svoj zavičaj. Porodica Bošković, „devastatori“ po Mitroviću, sagradila je kuću u selu Slatka i gradi put do kuće, dužine oko 1,5 km. Put koriste i ostali mještani sela Slatke, kao i sela Vodno iz opštine Pljevlja, jer su im postojeći uništile poplave. Dosadašnji uzani i strmi put do Slatke poplave su odnosile skoro svake godine. Boškovići su napravili i novi betonski most na Ćehotini, da i to nije „ekološka“ šteta? U selu godinama nije bilo nijednog stanovnika da živi zimi prije izgradnje kuće Boškovića, a sada ih ima troje koji u Slatkoj žive u toku cijele godine, a nadam se biće ih i više.

Gospodin Mitrović, borac za zaštitu životne okoline, u ovom slučaju je pretjerao i veoma ružnim stilom reagovao. Zar je dvadesetak kamenova koji su pali u suvo korito Ćehotine napravilo „neprocjenljivu i nepopravljivu štetu biodiverzitetu Ćehotine“? Otkud  toliko malicioznosti? Ima li štete po biodiverzitet u Ćehotini kada ljeti presušuje? Zaobići će Ćehotina tih dvadesetak kamenova kad padnu kiše i poteče. Ćehotina je presušila i presušuje svakog sušnog ljeta, nekada vode nema na tom potezu do kraja decembra. Ona inače ne presušuje, nego u toku minimalnog vodostaja ponire i niže ponovo izbija i teče. Toliko o „devastaciji“ Ćehotine.

Materijal koji je korišćen za nasipanje puta, uziman je iz istog kamenoloma koji je korišćen prilikom rekonstrukcije puta Kovren-Vrulja i ne radi se o novom kamenolomu.

Kakav je to „ekološki“ problem odakle su i na koji način  došle mašine za gradnju puta? Valjda su legalno prešle na granici u Crnu Goru, nisu „preletjele“.

A što se tiče „ogromne štete“, da znate da je napravljena. Do sela je napravljen kvalitetan put, dužine oko 1,5 km, čije je u toku asfaltiranje. Mještani se neće brinuti svake godine o popravci. Dalje, u napušteno selo se vratio život. Da su put gradile  opština i država pri izgradnji puta bi koristile isti kamenolom, i one bi oburdale neki kamen u korito. Samo, što države i opština taj put ne bi ni gradile, bar ne u dogledno vrijeme.

Sa brigom za  neplaćenu koncesiju za kamen i štetu po budžet Crne Gore i njenih građana, isjekira se Mitrović. Zar opština i država treba da naplate nekoliko kamiona kamena koji je iskorišćen za seoski put. Napravili Boškovići besplatno 1,5 km seoskog puta, i za to ih treba još kazniti. To je stvarno mizerno.

Da je ovakvih „devastatora“ više, mnogo bi bilo bolje i narodu i opštini i državi, te se Mitrović ne treba „dobronamjerno“ pitati kako su  mašine ušle i „nanijele  ogromnu štetu“. Zar se može napraviti put da se ne zagrebe po zemljinoj kori? Zar je u napuštenom selu na kraju bjelopoljske opštine gradnja puta ekološka „šteta“? Katastrofa je što u selima više nema života, što će za dvadesetak godina mnoga sela zarasti u žbunje, pa će Mitrović moći uživati u „netaknutoj“ prirodi. Džaba „netaknuta“ priroda, kad u njoj nema života. 

Dragan Marković

PS. Asfaltiranje puta je počelo.

Pošto ste Vi pljevaljski portal, založite se malo da se poprave putevi u Vodnom, da se na Vodnjanskoj rijeci izgradi betonski most, a ne da se u XXI vijeku prelazi preko drvenih podnica. Zašto u Vodno da dolazimo preko bjelopoljske teritorije i puta protiv čije izgradnje pišete?