Rekordni negativni niz eura

    7 meseci pre 321 pregleda Izvor: bankar.me

Foto: Pixabay –

Evropska centralna banka (ECB) je na sjednici u septembru doista deseti put zaredom podigla kamate, ovaj put za četvrt postotnog boda (pasivna kamata sada iznosi četiri odsto i time je čak viša nego na prethodnoj sjednici, rekord u 2001.). Istovremeno je najavljeno da se sa septembarskim povećanjem vjerovatno završava ciklus zaoštravanja monetarne politike.

Odaziv berzi bio je prilično impresivan: panevropski berzanski indeks STOXX 600 u četvrtak je ojačao jedan i po odsto, što je najveći jednodnevni rast u posljednjih šest mjeseci. U petak je STOXX 600 još malo ojačao i dosegao novu petonedjeljnu najvišu vrijednost. Pomogli su i pozitivni kineski makroekonomski podaci (veći rast u avgustu fabričke proizvodnje i maloprodaje), kao i odluka kineske centralne banke da snizi nivo obavezne rezerve za poslovne banke.

Poruka ECB da se više ne očekuju dodatna povećanja kamatnih stopa dodatno je opteretila euro koji vrijedi samo 1,066 dolara, što je polugodišnji minimum. Gubi prema dolaru već devetu sedmicu zaredom, što se nikada nije dogodilo od uvođenja zajedničke evropske valute. Hedž fondovi su u najnepovoljnijem raspoloženju prema euru od početka ove godine, a pad eura je naravno i posljedica pogoršanja ekonomskih prilika u eurozoni i očigledne stagflacije. Prema najnovijim procjenama ECB, ovogodišnji rast BD iznosće samo 0,7%, inflacija ostaje previsoka (očekuje se da će biti 5,6% na kraju godine), nekretninski projekti suočavaju se sa sve višim kamatama (šestomjesečni euribor već se popeo iznad četiri odsto), njemačka autoindustrija gubi na snazi, kineska je jednostavno konkurentnija. U UBS su izračunali da su troškovi proizvodnje električnog Volkswagena ID.3 čak 35 odsto veći od konkurentskog modela kineske marke BYD Seal.

Ako Evropa bude krenula prema recesiji, izgleda da će je SAD izbjeći, iako će pravi učinak zaoštravanja monetarne politike još malo pričekati. Američka centralna banka sastaće se ponovno ove sedmice, gotovo sigurno (iako je potrošačka inflacija u avgustu porasla na 3,7 odsto) ovaj put ostavljajući kamatne stope nepromijenjene nakon što su ih podigli za čak 525 baznih bodova od prošlog marta. No, za razliku od ECB, Fed i dalje “prijeti” da zaoštravanje monetarne politike još nije gotovo i da bi sljedeće povećanje kamata moglo uslijediti već krajem oktobra. Upravo ta nagađanja o tome gdje će biti vrhunac kamata u SAD-u i hoće li inflacija doista dovoljno brzo početi da se približava ciljanih dva odsto, jako zaokupljaju ulagače, ali može ih ohrabriti činjenica da je period od stezanje kaiša generalno praćen rastom dioničkih indeksa. Finansijska institucija CFRA napominje da je u prethodnih šest Fedovih ciklusa dizanja kamata indeks S&P 500 dobio u prosjeku 13 odsto od zadnjeg dizanja do prvog smanjenja kamata (u novom ciklusu popuštanja monetarne politike).

Prošle sedmice takođe je održana inicijalna javna ponuda (IPO) britanskog proizvođača čipova ARM, koji je u vlasništvu japanske banke Softbank. U IPO je cijena jedne dionice iznosila 51 dolar (bio je to najveći IPO godine u SAD-u), trgovanje na berzi Nasdaq počelo je u četvrtak po cijeni od 56,10, a zadnja cijena bila je 63,59 dolara, što je 25 odsto iznad cijene iz javne prodaje. No, ako je u četvrtak u Njujorku vladalo ohrabrujuće raspoloženje i zbog uspješnog debija Arm Holdingsa – dan kasnije sve je bilo drugačije. I to upravo zbog proizvođača čipova! Najveći među njima, tajvanski TSMC, zatražio je od svojih najvećih dobavljača odlaganje isporuke opreme za proizvodnju čipova. Dionice AMD pale su za gotovo pet odsto, Nvidije za gotovo četiri, Intela za dva odsto. Dionice Arma otvorile su dan na 69 dolara (cijena koja stavlja tržišnu kapitalizaciju firme znatno iznad 70 milijardi dolara), ali su završile dan na 60,75 dolara, što je pad od 4,5 odsto za dan. Mnogi od preostalih tehnoloških divova takođe su izgubili, a Nasdaq je samo u petak skliznuo 1,56 odsto i takođe potonuo u crveno za cijelu sedmicu.

A kako u ovim vremenima, kada je zaista nezahvalno predviđati budućnost, postupaju veliki? Najnovije istraživanje Bank of America među menadžerima fondova pokazalo je značajan pomak s tržišta u razvoju prema američkim dionicama. Glavni moto bio je “izbjeći Kinu”, što je dijelom uticalo i na pad kurs na Ljubljanskoj berzi. Ako je u februaru 78 odsto ispitanih očekivalo snažniji rast kineske ekonomije, sada u takav scenario ne vjeruje ni jedan ispitanik. Zanimljivo je i mišljenje poznatog milijardera Raya Dalia iz Bridgewater Associatesa. Naglasio je da trenutnon preferiraju gotovinske pozicije spram obveznica, iako je prinos na 30-godišnju američku obveznicu gotovo 4,5%. Kaže da za njega obveznice nisu dugoročno dobro ulaganje te da će investitori, razočarani niskim realnim kamatama (odnosno, uzimajući u obzir inflaciju), vremenom krenuti u prodaju obveznica, što će dodatno povećati njihov traženi prinos.

SEEbiz/M.Majić