U Informaciji o stanju životne sredine na prostoru opštine Pljevlja za 2018. 2019. godinu navedeno je da je rijeka Vezišnica ubjedljivo najzagađeni vodotok. Naime, u rijeku Vezišnicu ulivaju se otpadne vode iz Termoelektrane, a kontrola kvaliteta vode vrši se na njenom ušću u Ćehotinu. Samim tim i vode Ćehotine su najzagađenije u dijelu toka ispod gradske zone, odnosno od ušća Vezišnice.

Stanje kvaliteta vode je daleko od željenog i samo 26,6 procenata vode je u propisanoj klasi, tako je ovaj vodotok i dalje procijenjen kao najzagađeniji. Na ovaj vodotok najviše utiču otpadne vode Termoelektrane, ljudske aktivnosti duž njenog toka i mali vodostaj – navodi se u Informaciji o stanju životne sredine i ističe da kada je u pitanju rijeka Ćehotina zagađivača ima i iznad gradske zone, ali je ono ipak najveće ispod gradske zone kao i na lokaciji Gradac.

Podaci govore da je Ćehotina ugrožena kanalizacionim i vodama Vezišnice. Prosječno, njene su vode ugrožene u 62,5 odsto slučajeva – navodi se u izvještaju i ističe da je problem i to što se na obalama Ćehotine nalaze velike količine otpada, posebno na lokacijama ispod gradske zone.

Vode Ćehotine, kao i prethodnih godina, na dionici Gradac imaju loš izgled, osjeća se neprijatan miris i primjećuje se velika količina otpada – navedeno je u izvještaju.

Za izvršnog direktora Sportskog ribolovačkog kluba „Lipljen” Vasa Kneževića situacija bi trebala da se popravi kada se izvrši ekološka rekonstrukcija Termoelektrane. Knežvić naglašava da se u naredne dvije godine moraju učiniti napori koji bi doveli do vidljivog poboljšanja na terenu kada je u pitanju kvalitet pljevaljskih vodotoka.

U skoroj budućnosti očekujemo mnogo bolju ekološku situaciju na pljevaljskim vodama, za nekih dvije godine, kada bi trebalo da se izvrši ekološka sanacija Termoelektrane i izmještanjem Paleškog potoka u Borovičko jezero – kaže Knežević i pojašnjava da je neophodno sanirati i deponiju jalovine u Gradcu jer, kako ističe, ta deponija jalovine ruda olova i cinka na samoj obali Ćehotine stvara niz problema i izaziva zagađenje rijeke.

Sa remidijacijom jalovišta u Gradcu kao i sa odvajanjem fekalne i atmosferske kanalizacije, u cilju kvalitetnijeg rada sistema za upravljanje otpadnim vodama, smatramo da će se situacija značajnije popraviti – kaže Knežević.

U izvještaju je navedno da je na području opštine Pljevlja zasad rijeka Voloder, koja se uliva u Ćehotinu u selu Brvenica, jedini nezagađeni vodotok, te da je rijeka Breznica, koja teče kroz gradsku zonu, ugrožena otpadnim vodama.

Rješiti pitanje Mjedeničkog potoka

Ono što još uvjek nije izdefinisano jesu otpadne-ocjedne vode sa eksploatacionog područja Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, koje su najveći zagađivač Ćehotine u njenom donjem toku. Ovaj problem će morati da riješi ili eksploatator sirovina ili država, a na putu smo da se to izdefiniše – kaže Vaso Knežević i ističe da otpadne vode u Ćehotinu u ovom slučaju dolaze tokom Mjedeničkog potoka.

Treba se popzabaviti i sa problemom čvrstog komunalnog otpada u rijekama, a tu je najveći problem plastika – naglašava Knežević.