Zakon o biračkom spisku naći će se na spisku onih koji treba da budu izmijenjeni u okviru drugog dijela izborne reforme, ali je to pitanje već riješeno samim tom što je postignut konsenzus o održavanju lokalnih i parlamentarnih izbora u jednom danu.

To je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu kazao Nikola Rovčanin, poslanik Demokratske Crne Gore – koja je dio široke vladajuće koalicije – i jedan od članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovo radno tijelo Skupštine Crne Gore je krajem jula okončalo prvu fazu planiranog posla, čiji je cilj bio da dovede do reforme više zakonskih rješenja kojima se tretiraju zakonski i prateći akti koji se primjenjuju u kontroli djelovanja političkih partija.

Njegov kolega Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad, govoreći o dosadašnjim rezultatima rada Odbora, kazao je da je zadovoljan postignutim, te istakao da ih „od septembra očekuje još dosta posla“.

– Za uspjeh političkih partija na izborima, koji bi bili održani po izbornom sistemu takozvanih otvorenih lista, neophodan je politički angažman ostvarenih pojedinaca, koji su priznati i prepoznati u svojoj lokalnoj zajednici – ukazao je on.

JOŠ POSLA

Rovčanin je saglasan da ih očekuje dosta posla, ali podsjeća da su u prvom dijelu reforme zaokružena važna pitanja.

– Ta pitanja tiču se kako Državne, tako i opštinskih izbornih komisija, zatim termina kada će se održavati lokalni odnosno parlamentarni izbori, kao i nova rješenja u okviru postojećeg Zakona o finansiranju političkih subjekata. Upravo su te izmjene bile izričiti zahtjevi predstavnika Evropske unije i taj dio smo završili. Možda reforma nije sprovedena zadovoljavajućom dinamikom, ali smo pokazali da imamo isti cilj i konsenzus o važnim pitanjima – naveo je Rovčanin za naš list.

Kako je dodao da uvođenje takozvanih otvorenih listi u crnogorski izborni sistem „predstavlja izazov za društvo“, s obzirom na to da je u njemu prisutan visok nivo korupcije.

– Tek kada se kao društvo suočimo i pokažemo odlučnost u namjeri da se istinski sprovedu zakoni i tako pokuša iskorijeniti korupcija na svim nivoima, možemo govoriti o uvođenju ovakvog načina glasanja u naš izborni sistem. Vidjećemo kada ćemo biti spremni za tako nešto – precizirao je Rovčanin.

Nešto drugačiji stav po ovom pitanju ima poslanik PES-a, koji je kazao da bi otvorene liste biračima, ali i društvu u cjelini, „donijele puno više demokratije“, dok bi „izabrani predstavnici naroda to sada zaista i suštinski bili“. Prema njegovoj ocjeni, manji politički subjekti – osim lidera – nemaju lica koja autoritetom ličnosti mogu da doprinesu boljem izbornom rezultatu.

Upitan da prokomentariše stav poslanika Vatroslava Belana iz Liberalne partije koji je nedavno za naš list saopštio da bi „otvorene liste mogle donijeti probleme društvu sa visokim nivoom korupcije i mogućnošću pritiska na birače“, Dragović je ocijenio da je riječ o „najjednostavnijem izgovoru“.

– Eventualni pritisak bi bio znatno manji, ali i vidljiviji od pritiska koji su građani trpjeli od izborne mašinerije Demokratske partije socijalista prije svih izbora do 2020. godine – dodao je Dragović.

Dragović (FOTO: Skupština Crne Gore)

S druge strane, smatra da „moraju postojati mehanizmi prepoznavanja nedozvoljenih radnji“.

– Takođe, zaista sam ubijeđen da nam je neposredna demokratija prijeko potrebna. Upravo ona predstavlja najbolji način ostvarenja punog legitimiteta vlasti – potcrtao je poslanik PES-a.

NEPOUZDANI SPISAK

Dragović za Pobjedu ukazuje kako se birački spisak može „očistiti“ mnogo jednostavnije nego što mnogi misle.

– Pokret Evropa sad će Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predložiti nacrt zakona na osnovu kojeg ćemo na relativno prost način imati „očišćen“ birački spisak do prvih narednih izbora – poručio je on.

Na pitanje koji je pozudani način da se riješe višedecenijski problemi koji prate biračke spiskove, poslanik Demokrata odgovara da je „to praktično riješeno“.

– Sama činjenica da smo postigli konsenzus o održavanju narednih lokalnih i parlamentarnih izbora u jednom danu, govori i da je pitanje biračkog spiska riješeno. Ovim potezom spriječićemo slučajeve takozvanog „izbornog turizma“ koji je, u stvari, bio suštinski problem svih prethodnih izbornih ciklusa – kazao je Rovčanin.

On je dalje naveo kako će se zakon o biračkom spisku naći na listi onih dokumenata koji treba da budu uobličeni, usaglašeni i donešeni u okviru drugog dijela izborne reforme.

Podsjećamo, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a zatim i poslanici u Skupštini su uoči odlaska na ljetnju pauzu, usvojili set izbornih zakona, za koje su glasali predstavnici i vlasti i opozicije. Tom prilikom, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, te Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Nakon toga, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je potvrdio zakonitost i neophodnost donošenja ovih zakona, te donio ukaze o njihovom proglašenju, čime su izmjene stupile na snagu.

Dragović: Svi izborni zakoni gotovi do kraja godine

Poslanik PES-a Dragović za Pobjedu je takođe najavio kako će odmah nakon godišnjih odmora, ranije formirane radne grupe – koje su nastale u okviru Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu – nastaviti da rade na izradi seta propisa koji regulišu pitanja izbornih procesa.

– Ako bude postojalo želje i volje – kao što je to do sada bio slučaj – ubijeđen sam da ćemo već do kraja godine imati dogovoren nacrt skoro svih propisa koji tangiraju izborni proces – istakao je poslanik PES-a.