Elektroprivreda (EPCG) nije i neće posezati za povećanjem cijena električne energije za građane. Kao što nismo dozvolili poskupljenje struje za građane, tako nećemo, i ne razmišljamo o restrikcijama, i siguran sam da do njih neće doći, kazao je za „Dan“ izvršni direktor energetske kompanije Nikola Rovčanin.

– Naglašavam da EPCG utiče tek na dio računa za utrošenu električnu energiju (stavke u vezi sa aktivnom energijom), dok je određivanje cijena u ostalim segmentima (mrežne usluge i slično) izvan naših ingerencija. Poređenja radi, možemo reći da je cijena aktivne energije, po dvotarifnom modelu, u 2021. i 2022. godini iznosila 5,2424 €c/kWh za višu i 2,6212 €c/kWh za nižu tarifu. Cijena aktivne energije, po jednotarifnom modelu, u 2021. i 2022. godini iznosila je 4,2686 €c/kWh. Te cijene se, kao što smo već isticali, neće mijenjati ni u 2023. godini. Ovom prilikom smo dužni napomenuti da smo, upravo po osnovu zadržavanja postojeće cijene za električnu energiju, građanima za 11 mjeseci uštedjeli 737.829.670 eura. Jer, da su cijene za njih usklađivane sa tržišnim promjenama, prosječan račun ne bi iznosio 33,38 eura, nego 141,90 eura – izjavio je Rovčanin.

Istakao je da su cijene električne energije tržišne, pa, s tim u vezi, zavise od ponude i potražnje električne energije na tržištima Evrope.

– Mi smo tržišno orijentisana kompanija, što znači da odluka o tome po kojoj ćemo cijeni uvesti i/ili izvesti električnu energiju, direktno zavisi od energetske energije i cijene svih energenata u Evropi. Teško da možemo očekivati da cijene električne energije u narednim godinama mogu kontinuirano biti na nivou od 30-40 eura/MWh – naveo je on.

U Evropi se mnoge države spremaju za restrikcije. Da li građani Crne Gore treba da strahuju od restrikcija?

Energetska situacija u Crnoj Gori je stabilna. Kao što nismo dozvolili poskupljenje cijena električne energije za građane, već smo u najkritičnijim fazama globalne energetske krize, kompletan teret iznijeli samostalno, tako i ne razmišljamo o restrikcijama, i siguran sam da do istih neće doći. Uprkos restrikcijama u mnogim evropskim zemljama, za naše građane nema te vrste bojazni u 2023. godini, pa ćemo kao i u 2022. obezbijediti uredno snabdijevanje električnom energijom.

Rad vjetroelektrane Gvozd neće plaćati potrošači

EPCG će se za izgradnju VE „Gvozd“ zadužiti 82 miliona eura. Kada će se ovaj objekat izgraditi i da li će rad ove vjetroelektrane plaćati građani kroz podsticaje, kao što je slučaj sa Krnovom i Možurom?

Izuzetno sam ponosan na činjenicu da ćemo u toku 2023.godine otpočeti radove na izgradnji VE „Gvozd“. Taj projekat jedan je od najvažnijih projekata u narednoj godini. Projekat VE „Gvozd“ ukupne snage 54,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh realizujemo u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, sa kojom ćemo i potpisati kreditni aranžman vrijedan 82 miliona eura. Predviđeno vrijeme izgradnje je 18 mjeseci od početka radova tako da očekujemo puštanje u rad VE „Gvozd“ već u 2024. godini.

Usaglašenim nacrtom ugovora je definisan plan otplate kredita do kraja 2032. godine, dakle, dvije godine grejs period, počev od 12. juna tokom perioda izgradnje, i 8 godina perioda otplate.

Ugovor o korporativnom zajmu u iznosu od 82.000.000,00 € za potrebe finansiranja izgradnje VE „Gvozd“ i potrebne infrastrukture za priključenje na elektroenergetski sistem Crne Gore, tako da će u suštini projekat sam sebe otplaćivati. Nije predviđeno učešće investitora već su kreditna sredstva u iznosu od 100%, i dodatno, kredit će se vraćati iz proizvedene električne energije i ni na koji način ga neće plaćati građani.

Kako je EPCG poslovala u 2022. godini? Da li je u poslednja tri mjeseca uspjela da ispegla minus koji je nastao do septembra?

Još uvijek je rano govoriti o finansijskim rezultatima EPCG za 2022.godinu, preciznije informacije možemo očekivati u drugoj polovini januara 2023.godine. Međutim, ono što je značajnije jeste da EPCG, uprkos izuzetno teškoj globalnoj enegetskoj krizi, enormnom skoku cijena na berzama električne energije uz najlošiju hidrologiju prethodnih godina pa i decenija (ukupna količina padavina je na svega 83% u odnosu na godišnji prosjek) ostaje stabilna nacionalna kompanija i mogu slobodno reći, stožer daljeg razvoja Crne Gore.

Nakon što se hidrološka situacija popravila pred sam kraj 2022.godine, EPCG je za nešto više od trideset dana, od izvoza prihodovala preko 80 miliona eura, stoga je realno i očekivati da ćemo već početkom 2023.godine ostvariti značajno pozitivan rast izvoza električne energije, što će u konačnom rezultirati saniranjem izraženog deficita i gubitaka iz drugog, a naročito trećeg kvartala 2022. godine.

Naše projekcije za 2023. godinu su optimistične. Pozitivan trend rasta najvećim dijelom očekujemo iz izvoza, ali će pozitivnom poslovanju u značajnoj mjeri doprinijeti reperkusije projekata iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno projekta „Solari 3000+ i 500+“, dalje „Solari 5000+ (70 MW)“, ne samo u dijelu oslobođene električne energije a samim tim i povećanja uvoza, nego i povećane proizvodnje iz OIE. Naše projekcije nalaze utemeljenje, tim prije što nas u narednoj godini očekuje realizacija brojnih drugih projekata, prvenstveno iz obnovljivih izvora.

”UPRKOS RESTRIKCIJAMA U MNOGIM EVROPSKIM ZEMLJAMA, ZA NAŠE GRAĐANE NEMA TE VRSTE BOJAZNI, U 2023. PA ĆEMO KAO I U 2022. GODINI OBEZBIJEDITI UREDNO SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Naglasio bih da smo jedna od rijetkih zemalja u kojoj građani na bilo koji način nisu osjetili svjetsku energetsku krizu, pored toga što nismo posezali za restrikcijama, u državni budžet smo uplatili 30 miliona eura prošle godine. Shodno svemu navedenom, smatram da smo jedna od rijetkih energetskih kompanija ili možda jedina koja je, bez pomoći nadležnih institucija, sama podnijela teret snažne energetske krize.

Na koji način EPCG planira da finansijski konsoliduje CEDIS? Da li će konsolidacija CEDIS-a koštati EPCG, s obzirom da je CEDIS na predlog EPCG odustao od povećanja cijena svojih usluga?

Kada govorimo o poslovanju CEDIS-a, moramo uzeti u obzir činjenicu da je CEDIS dio EPCG grupe, pa su tako svi gubici CEDIS-a istovremeno i gubici EPCG grupe i oni moraju biti iskazani u konsolidovanom bilansu. Dakle, rezultat CEDIS-a, bilo pozitivan ili negativan, reflektuje se na bilans EPCG grupe.

Kupovina Željezare neće ugroziti poslovanje kompanije

Koliko će kupovina imovine Željezare i konsolidacija CEDIS-a opteretiti poslovanje EPCG? Odnosno, koliko će zbog kupovine Željezare i, kolokvijalno rečeno, peglanja minusa CEDIS-a, EPCG biti u minusu/gubitku?

Nama je, u osnovi, najvažnije to što smo, činjenicom da je država otkupila dio akcija EPCG, po cijeni od 15 miliona evra, došli u priliku da, tim sredstvima, kupimo veoma vrijedno zemljište i tako steknemo šansu za proširenje proizvodnog portfolija kompanije. Da nije bilo tog otkupa, sada bismo se našli u poziciji da kompletan kontigent sopstvenih akcija – proces koji se, po sili zakona, morao okončati 26. septembra 2022. godine – bude poništen, kao što se to već jednom desilo, prije tri godine.

Poslovanje neće biti ugroženo, jer se, ponavljam, rezultat CEDIS-a, ma kako rješavali interne odnose, reflektuje na poslovanje EPCG Grupe, a eventualna kupovina imovine Željezare bi nas dovela u priliku da diversifikujemo proizvodnju iz OIE.

Imate li projekcije u vezi sa poslovanjem EPCG u narednoj godini? Kakav finansijski rezultat je projektovan za EPCG u narednoj godini?

Projekcije menadžmenta za 2023. godinu su optimistične, jer ukazuju na pozitivne rezultate, najvećim dijelom zbog očekivanog povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza, ali i benefita koji se očekuju od projekata „Solari 3000+ i 500+“ i „Solari 5000+ (70 MW)“, u smislu oslobođenih viškova električne energije i očuvanja standarda građana i potrošača, kojim se obezbjeđuje visok stepen naplate.