VAŠINGTON — 

Sjedinjene Države pozvale su sve lidere u Crnoj Gori da rade na uspostavljanju „efikasne vlasti, što je brže moguće“ i poručile da je neophodno biti na oprezu zbog „ruskih malignih napora“.

Komentarišući za Glas Amerike aktuelnu političku i institucionalnu krizu u Crnoj Gori, uključujući i nefunkcionisanje Ustavnog suda, portparol Stejt departmenta je naveo da Crna Gora sama odlučuje o tome kako će vlada i sudovi biti konstituisani, ali da „dok neizvjesnost traje – to ne služi interesima crnogorskih građana“.

Više od mjesec i po nakon izglasavanja nepovjerenja 43. vladi, na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, i dalje nema naznaka o tome kako će aktuelna kriza biti riješena.

Skupština Crne Gore prošle nedelje nije glasala o incijativi predsjednika Mila Đukanovića za skraćenje mandata aktuelnom sazivu parlamenta, nakon što je većina poslanika glasala protiv dnevnog reda.

Đukanović je u intervjuu za Glas Amerike najavio da će zahtjev za skraćenje mandata parlamentu biti ponovljen, navodeći da on to neće uraditi, već da “postoji mogućnost da je aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika”. Prethodno je odbio prijedlog „stare“ skupštinske većine – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, URA-e i njihovih manjih partnera – da mandatar za sastav nove Vlade bude Miodrag Lekić.

Parlamentarna većina od avgusta 2020. je zbog toga skupštini uputila Predlog za pokretanje postupaka za utvrđivanje da li je Đukanović povrijedio Ustav i postupka za njegovo razrješenje. Međutim, Ustavni sud ne funkcioniše s obzirom na to da još nisu izabrana većina sudija.

Na pitanje Glasa Amerike da li bi SAD podržale vladu u kojoj bi bio Demokratski front, iz Stejt departmenta je ponovljeno da taj politički blok „nije pokazao liderstvo u usvajanju ključnih reformi potrebnih za napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i da nastavlja da odbija da javno osudi rusku ilegalnu agresiju na Ukrajinu“.

U Stejt departmentu nisu željeli da komentarišu nedavnu akciju crnogorskih vlasti koja je rezultirala hapšenjem dvojice crnogorskih državljana, protjerivanjem šest ruskih diplomata, te zabranom ulaska za 28 stranaca.

„Nije iznenađujuće što se maligni napori Ruske Federacije mogu otkriti bilo gdje – takvi napori štete interesima građana u velikom broju zemalja i zahtijevaju stalni oprez“, zaključuje se u reagovanju Stejt departmenta.