Ministarka rada obećala istorijsku reformu do kraja godine, ali zakon još nije u Skupštini. Dok kalendar neumoljivo otkucava, stotine hiljada radnika čeka odgovor: Hoće li vlada ispuniti svoje obećanje ili će još jedna izborna parola završiti u zaboravu?

Danas je 1. novembar 2025. godine. Do kraja godine, kada bi, prema riječima ministаrke rada i socijalnog staranja Naide Nišić, Crna Gora trebalo da dobije sedmosatni radni dan, ostalo je tačno 61 dan. Dva mjeseca. Osam sedmica. A zakona koji bi omogućio ovu istorijsku promjenu – još uvijek nema.

U aprilu 2024. godine, ministarka Nišić je jasno obećala: „U skladu s predizbornim obećanjima premijera, vlada će ove godine skratiti radni dan za jedan sat. Crna Gora će uvesti sedmosatni radni dan do kraja godine.“

Premijer Milojko Spajić je u maju 2025. ponovio tu odluku, najavivši „opsežne konsultacije sa socijalnim partnerima“. Od tada, mjeseci prolaze, a pitanje koje muči radnike širom zemlje postaje sve glаsnije: Gdje je zakon?

Od izborne kampanje do vladine kancelarije

Skraćenje radnog vremena bilo je jedno od ključnih obećanja koalicije „Evropa sad!“ tokom izborne kampanje 2023. godine. Ideja je bila jasna i privlačna: povećati kvalitet života crnogorskih radnika, smanjiti sindrom sagorijevanja i učiniti zemlju modernijom i produktivnijom. Skandinavske zemlje i Island postali su uzor, a Crna Gora je trebalo da bude regionalni pionir.

Kada je premijer Spajić u maju 2025. zvanično najavio početak procesa uvođenja sedmosatnog radnog dana, očekivanja su bila velika. Ministarka Nišić je bila još konkretnija, obećavši da će reforma biti sprovedena „do 31. decembra 2025. godine“, uz ključnu garanciju – bez smanjenja plata. Za stotine hiljada zaposlenih, ovo je značilo revoluciju u radnom životu.

Ali između obećanja i realizacije stoji jedna ključna prepreka: zakon.

Status quo: Pregovori traju, zakona nema

Sada, deset mjeseci nakon ministarkine izjave, situacija je zabrinjavajuća. Prema najnovijim informacijama iz oktobra 2025. godine, vlada je „blizu donošenja odluke“ o skraćenju radnog vremena. Ali šta to konkretno znači?

Zakon o radu još nije izmijenjen. Nacrt zakona nije proslijeđen Skupštini. Procedura koja uključuje javnu raspravu, čitanja u parlamentu i konačno usvajanje – proces koji može trajati sedmicama ili čak mjesecima – nije ni započeta.

Trenutno se odvijaju „intenzivne konsultacije“ u okviru Socijalnog savjeta, tijela koje okuplja predstavnike vlade, sindikata i poslodavaca. Raspravlja se o tome da li će sedmosatni radni dan biti uveden odmah u javnom sektoru kao pilot-projekat, dok bi privatni sektor pratio kasnije. Ali čak i optimistični scenarij zahtijeva hitnu legislativnu akciju – i tu akciju još uvijek nismo vidjeli.

Tri perspektive: Optimizam, nada i skepsa

Vlada: „Hrabar korak ka produktivnosti“

Premijer Spajić i ministarka Nišić ostaju optimistični, barem javno. „Ovo je hrabar korak ka većoj produktivnosti i boljoj ravnoteži između privatnog i poslovnog života“, izjavio je premijer tokom jedne od konferencija za medije. Vlada naglašava da reforma nije improvizacija već rezultat temeljne analize i konzultacija sa evropskim partnerima.

Ministarstvo rada ističe da je cilj zadržati konkurentnost privrede dok se poboljšava kvalitet života. „Nećemo žrtvovati plate radnika“, ponovila je Nišić više puta.

Sindikati: „95% radnika bi profitiralo“

Sindikati – Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) i Savez sindikata Crne Gore (SSCG) – snažno podržavaju reformu. Predstavnici sindikata kažu da bi čak 95% crnogorskih radnika imalo direktnu korist od skraćenja radnog vremena.

„Ovo nije samo ekonomska mjera – ovo je društvena pravda“, izjavio je jedan od lidera sindikata. „Naši radnici rade jednako naporno kao i oni u razvijenim zemljama, a zaslužuju iste standarde.“

Ipak, sindikati su zabrinuti zbog tempa reformi. „Podržavamo vladu, ali vrijeme ističe. Potrebna je hitna akcija“, upozoravaju.

Poslodavci: „Realnost je složenija“

Unija poslodavaca Crne Gore daleko je skeptičnija. Predstavnici poslodavaca upozoravaju da „ne postoje uslovi za prelazak na sedmosatno radno vrijeme“, posebno u sektorima kao što su građevinarstvo i turizam, gdje su sezonski poslovi i projektni rokovi kritični.

Briga je jasna: manji radni sati znače ili veće troškove (zapošljavanje dodatnog osoblja) ili rizik od pada produktivnosti. Mnogi mali i srednji preduzetnici pitaju se kako će izdržati finansijski teret reforme.

Primjeri iz svijeta: Kad skraćenje radi

Skepticizam poslodavaca nije nerazuman, ali globalni trendovi govore drugačije. Island je između 2015. i 2019. godine sproveo pilot-program skraćenja radne sedmice na 35 sati – rezultat? Produktivnost je porasla za oko 20%, dok je zadovoljstvo zaposlenih dostiglo rekordne nivoe.

Španija testira četvorodnevnu radnu sedmicu u stotinama kompanija, sa ohrabrujućim rezultatima. Belgija je 2022. dala pravo radnicima da biraju četvorodnevnu sedmicu bez smanjenja plate. Čak i u korporativnom svijetu, kompanije poput Microsofta Japan-а zabilježile su 40% skok produktivnosti nakon skraćenja radnog vremena.

Poruka je jasna: skraćeno radno vrijeme nije utopija – ono funkcioniše, ako se pravilno implementira.

Šta to znači za prosječnog crnogorskog radnika?

Za prosječnog crnogorskog radnika, sedmosatni radni dan znači:

• Jedan sat više dnevno za porodicu, hobi, odmor ili dodatno obrazovanje
• Pet sati sedmično – skoro čitav radni dan – vraćeno u privatni život
• Smanjenje stresa i burnout-a – studije EU pokazuju da kraće radno vrijeme direktno smanjuje zdravstvene probleme povezane sa stresom
• Veća produktivnost – odmorniji radnici rade bolje i efikasnije
• Ekonomska korist – više slobodnog vremena znači više potrošnje u uslužnim djelatnostima (restorani, kultura, sport)

Anketa koju je nedavno sproveo portal RTCG pokazala je da čak 72% građana Crne Gore podržava uvođenje sedmosatnog radnog dana, čak i ako to znači određene tranzicione izazove.

Vrijeme je za akciju: Kako građani mogu da pritisnu

Ako želite da ovo obećanje postane realnost, ćutanje nije opcija. Evo kako možete doprinijeti:

1. Kontaktirajte Vladu: Pošaljite email Ministarstvu rada i socijalnog staranja ([email protected]) i kancelariji premijera. Pitajte gdje je zakon.
2. Potražite peticiju: Potražite ili pokrenite peticiju na Change.org pod nazivom „Sedmosatni radni dan do kraja 2025 – ispunite obećanje!“
3. Budite glasni na društvenim mrežama: Koristite hešteg #SedamSatiCG na X-u (bivši Twitter), Facebooku i Instagramu. Tagujte zvanične profile vlade i ministara.
4. Podržite sindikate: Kontaktirajte sindikat u vašoj branši i pitajte šta oni preduzimaju.
5. Informišite se i informišite druge: Podijelite ovaj članak, razgovarajte s kolegama, postavite pitanja javno.

Zaključak: Ne dozvolite da obećanje ispari

Šezdeset jedan dan. To je sve što je preostalo do 31. decembra 2025. godine. Ako vlada Crne Gore ozbiljno shvata svoje obećanje, zakon mora biti u Skupštini u narednih nekoliko sedmica – ne mjeseci.

Ovo nije samo politička igra. Ovo su životi stotina hiljada ljudi koji rade naporno svaki dan, zaslužujući isti tretman i standarde kao građani razvijenijih zemalja. Skraćeno radno vrijeme nije luksuz – u 21. vijeku, to je civilizacijski standard.