NVO Eko- tim, Da zaživi selo, Legalis i CEE Bankwatch Network žele izraziti nezadovoljstvo zbog nedovoljno transparentnog odnosa Ministarstva kapitalnih investicija, koje kroz površne procese javnih rasprava krši osnovna načela učešća javnosti u procesu donošenja Plana davanja koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina za 2023. godinu. 

Naime, primjedbe i sugestije koje smo dostavili Ministarstvu na sporni Nacrt plana, fokusirajući se na problematiku planiranog otvaranja novog rudokopa Mataruge, su kompletno izostavljene iz završnog izvještaja sa javne rasprave. 

Deset dana nakon što je sporni plan već usvojen na 43. sjednici Vlade, uz našu dodatnu intervenciju, Ministarstvo nam je dostavilo naknadno pripremljene odgovore na komentare, čiji sadržaj nema utemeljenje u stvarnim činjenicama i ne opravdava otvaranje novih rudnika. 

U sada već usvojenom Planu, novo ležište lignita na lokaciji Mataruge podrazumijeva eksploataciju u zoni sanitarne zaštite vodozahvata iz Otilovićkog jezera, koje se koristi za potrebe vodosnabdijevanja građana Pljevalja, čime se direktno ugožava jedini i glavni funkcionalni izvor pitke vode za stanovništvo. Na ovako bitan činjenični navod dobili smo odgovor od Ministarstva da Pljevlja trebaju istražiti i obezbijediti alternativno rješenje za snabdijevanje vodom, a prioritet dati novom rudokopu. Alternativno rješenje ne samo da ne postoji, nego nije ni moguće a prema nalazima stručne studije o mogućnostima vodosnabdijevanja Pljevalja iz 2002 godine (Ćuzović).

Takođe, planirani kop Mataruge je u direktnoj koliziji sa ciljem proglašenja Parka prirode Gornji tok rijeke Ćehotine, za koji je završena studija zaštite a kojem slijedi donošenje odluke u proglašenju. Ministarstvo isključuje činjenicu da je zaštita ovog prostora predviđena lokalnim planom životne sredine Opštine Pljevlja 2022-2026 i novim Konceptom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine i navodi jedan od događaja sa Sjednice SO Pljevlja kao obrazloženje za aboliranje rješenja ovih planova i nametanje devastacije usred područja planiranog za nacionalnu i međunarodnu zaštitu (EMERALD lokalitet, potencijalno Natura 2000 područje).

Takođe, prethodne godine smo Ministarstvu kapitalnih investicija  slali komentare i primjedbe na nacrt koncesionog akta za eksploataciju za lokaliteta „Mataruge“ zahtijevajući analizu o opravdanosti javnog interesa za ovakav zahvat. Nažalost ove primjedbe nisu objavljene niti smo obaviješteni da li su primjedbe razmatrane, a iz priloženog Nacrta plana davanja koncesija za 2023 se i vidi činjenično da primjedbe nisu ni uzete u obzir.

Zabrinjavajući je trend planiranja i otvaranja novih rudnika uglja u Opštini Pljevlja. Crna Gora se pridružila savezu PPCA (Powering Past Coal Alliance) i najavila izlazak iz uglja do 2035 godine, a vjerujemo da će TE na ugalj postati neisplativ i prije toga. A umjesto postepenog umanjivanja korišćenja uglja, Ministarstvo kapitalnih investicija predlaže otvaranje novih rudokopa, na lokalitetima poput Mataruga, sela Glisnica, nadomak Borovičkog jezera i sl. sprovodeći netransparentne i površne procese učešća javnosti i procjena negativnih uticaja na životnu sredinu.

Zahtijevamo da se stane na kraj ponavljajućoj praksi kršenja Zakona o državnoj upravi (član 6. Javnost rada,  član 51. Informisanje o radu i član 52. Javna rasprava), te da Ministarstvo kapitalnih investicija, uvrsti naše primjedbe i njihove odgovore u konačni dokument i vrati  ponovo na izglasavanje Vladi Crne Gore.   

Otvaranje i proširivanje eksploatacije uglja je u suprotnosti sa strateškim ciljevima Crne Gore u kontekstu evropskih integracija, te ukoliko država ne odustane od planiranih novih rudokopa, spremni smo podnijeti žalbu međunarodnim tijelima za zaštitu osnovnih ljudskih prava i nepoštovanje preuzetih klimatsko-energetskih obaveza.