Savjet za opšte poslove Evropske unije (EU) poslao je jasnu poruku – posvećni smo Zapadnom Balkanu i proširenju EU, kazala je finska ministarka za Evropske poslove Titi Tupurainen nakon jučerašnje sjednice koja je održana u Briselu. Ona je kazala da Savjet nije raspravljao o francuskim predlozima i navela da će proširenje biti aktuelna tema na proljeće. 

Ministarka države koja će još šest sedmica predsjedavati Savjetom EU, na konferenciji za medije je kazala da se na sjednici diskutovalo o proširenju, kako ići naprijed, ali da na tu temu nisu donosili pisane zaključke.

Upitana da li je francuski prijedlog o novoj metodlogiji proširenja EU produktivan, ona je kazala da su dobrodošli svi prijedlozi članica EU.

– Danas nijesmo detaljno diskutovali o tom prijedlogu, čuli smo predlog, čuli smo da su neke države članice zabrinute zbog njega. Nova Evropska komisija će imati svoje predloge vezane za metodologiju i kako ići dalje – kazala je ministarka iz Finske.

(Ne)prihvatljiv prijedlog

Na pitanje da li je francuski „non paper“ prihvatljiv nekim članicma, Tupurainen je kazala da se o njemu nije glasalo i da ostaje da se vidi da li je predlog Francuske prihvatljiv drugim članicama.

Upitana kako bi reforma proširenja uticala na države koje su duboko u procesu pregovora, odnosno na Crnu Goru i Srbiju, ona je kazala da je prerano govoriti o tome.

– Još nemamo novu EK, nemamo prijedloge EK, prerano je procijeniti uticaj. Danas smo tu da ponovimo posvećenost regionu – kazala je Tupurainen. Ona je rekla da se u EU ,,ne prave mrtvi “po ovom pitanju.

– Ovaj vremenski period je specifičan zbog tranzicije. Čekaćemo i vidjeti kakve će korake nova EK preduzeti – dodala je ona.

Francuski predlog predviđa i reverzibilnost procesa pregovora odnosno, nazadovanje u tom procesu, a Tupurainen je, upitana da li je čula podršku za nazadovanje, ponovila da nije bilo detaljne diskusije o predlogu Francuske.

– Posvećeni smo Zapadnom Balkanu. Neki su bili pozitivni ka francuskim predlozima neki više oprezni – rekla je Tupurainen.

Na pitanje da li je francuski „non paper“ prihvatljiv nekim članicma, Tupurainen je kazala da se o njemu nije glasalo i da ostaje da se vidi da li je predlog Francuske prihvatljiv drugim članicama.

Ranije juče, francuska ministrka za Evropu Ameli de Monšalen, kazala je da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom i dodala da je EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom sa ciljem da se vrati povjerenje među članicama i stanovništvom.

Monšalen je to rekla novinarima uoči rasprave šefova diplomatija Evropske unije o prijedlogu Pariza za novu metodologiju pregovora o članstvu.

– Mislim da u Evropskoj uniji mnogi dijele dijagnozu da je postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom utemeljen, ali da ima slabosti. Tu se sve mora gledati jasno i ako Crna Gora i Srbija žele da se uključe u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bićemo sasvim spremni da to razmotrimo – poručila je Monšalen.

Dodala je da postoji tehnički dio pregovora, ali da je za njih nova metodologija „politički prijedlog da bi se našao novi okvir za pregovore kako bi oni bili djelotvorniji, opipljiviji, strožiji i da se mogu vratiti unazad, tako da se povrati povjerenje i među članicama Evropske unije i među stanovništvom zemalja“.

Pravila igre 

De Monšalen je naglasila da se prijedlogom Francuske za novu metodologiju pregovora o članstvu uopšte ne mijenjaju pravila igre u toku pregovora.

– Svjedoci smo da su pregovori krajnje dugi, krajnje razočaravajući za one koji učestvuju u tom poduhvatu, to se odvija po nekom automatizmu i nema političkog nadzora – rekla je Monšalen.

Francuska ministarka je ukazala da je, naprotiv, „upravo naročito bitno da ljudi u zemljama koje vode pregovore tu ne vide svoj zalog“.

– Zato što kad se vide brojke o iseljavanju, „odlivu mozgova“ iz Srbije i Crne Gore, a i Rumunije, Bugarske, Hrvatske ranije, jasno da se radi o bitnom zalogu i nije uopšte dovoljno da se pošalje upitnik i pokrene rasprava o zakonima – naglasila je Monšalen.

Podrška

Ono što predlažu je, prema njenim riječima, da zemlje koje pregovaraju o članstvu u mjeri i brzini kojom napreduju dobiju i pristup Savjetu ministara Evropske unije i mogu politički učestvovati u njegovom radu i dobiju ekonomsku podršku Evropske unije – kazala je Monšalen.

– Ako neki kažu da je proširivanje odgovor na uplive stranih sila, na strane sile koje će doći na Balkan, kako onda da se to osujeti ako nemamo opipljivih oruđa da se suprotstavimo? Sad ispada da Evropska unija jedino kandidatima koji pregovaraju ispostavi upitnik, pita kako će to realizovati vaši funkcioneri i kako ćete organizovati vaše javno tržište, a u međuvremenu su drugi koji tamo investiraju – rekla je Monšalen.