Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dragoslav Šćekić kazao je za „Dan“ da je, i pored niza zahtjeva prema Ministarstvu finansija, opredijeljeni budzet za funkcionisanje zdravstvenog sistema u 2022. godini u iznosu od 332.000.000 eura, za 40.000.000 manji od potrebnog.

Ističe da, prema podacima Fonda zdravstva, nakon usvajanja izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju u sklopu programa „Evropa sad“, kojim su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje zaposlenih, Vlada mora da nadomjesti između 150 i 180 miliona eura koje su dobijali po tom osnovu.

Šćekić objašnjava da je dosadašnja praksa pokazala da u crnogorskom zdravstvenom sistemu nije bilo sistemskog pristupa u rješavanju problema i slabosti u organizaciji i funkcionisanju zdravstvene zaštite, a što se godinama unazad nagomilavalo i postojalo sve složenije bez adekvatne reakcije nadležnih.

– Planirana budzetska sredstva za zdravstvo redovno su bila potrošena u cjelini uračunavajući i namjenske budzetske intervencije i svaka poslovna godina završavala se iskazivanjem neizmirenih obaveza, koje su se godinama akumilirale i dovele do rasta dužničke piramide. Imajući u vidu akumulirane neizmirene obaveze iz prethodnog perioda, smatrali smo da je potrebno realinije planirati budzetska sredstva za 2022. godinu, što bi bilo zasnovano na realizovanim izdacima u prethodnom periodu i procjeni potrebnih budzetskih sredstava sa posebnim akcentom na neophodna sredstva sistemu za borbu protiv pandemije uzrokovane virusom kovid-19. Realne potrebe javnih zdravstvenih ustanova za nesmetano funkcionisanje sistema u 2022. godini su na nivou od cca 375 miliona eura. Međutim, zbog limita koje opredeljuje Ministarstvo finansija neophodno je bilo uklopiti se u iznos od ukupno 352.000.000 eura, od čega navedeni iznos uključuje neizmirene obaveze Fonda iz prethodnog perioda, koje smo zatekli, a iznosile su 49 miliona eura. Međutim, Ministarstvo finansija je utvrdilo limit budzetskih sredstava za potrebe zdravstvenog sistema za 2022.g odinu u iznosu od ukupno 307 miliona eura. U Fondu smo smatrali da je dati limit nedovoljan, te je nakon niza reagovanja, opredijeljen iznos od 332 miliona eura. U navedeni iznos uključeno je planirano povećanje zarada zaposlenih u javnom zdravstvu. Mišljenja smo da su sredstva opredijeljena na navedni iznos ipak nedovoljna za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema, s obzirom na potrebe javnih zdravstvenih ustanova, kao i naslijeđeni dug koji dodatno otežava dalje finansiranje i stabilizaciju finansiranja zdravstvenog sistema u cjelosti – ističe Šćekić.

On navodi da su uvećani zahtjevi za refundaciju bolovanja preko 60 dana u prošloj u odnosu na 2020. godinu.

– Za 11 mjeseci 2021. godine poslodavci su podnijeli zahtjeve za refundaciju bolovanja preko 60 dana u iznosu od cca 5,92 miliona eura, dok opredijeljenja sredstva na godišnjem nivou iznose 5,6 miliona eura. Navedeni podaci ukazuju da postoji nesklad između potrebnih i opredijeljenih sredstava. Preliminarni podaci za 11 mjeseci tekuće godine pokazuju da troškovi za liječenje u privatnim ustanovama u Crnoj Gori sa kojima Fond ima zaključene ugovore iznose cca 5,9 miliona eura, dok su troškovi liječenja van Crne Gore cca 6,3 miliona eura, od čega za liječenje u Srbiji cca 2,8 miliona eura, a za liječenje u inostranstvu cca 3,4 miliona eura – navodi Šćekić.

Šćekić kaže da su nakon promjene menadzmenta u Fondu postavili jedan od glavnih ciljeva, a to je očuvanje i bolje funkcionisanje javnog zdravstvenog sistema, kao i sprečavanje dodatnog urušavanja javnog zdravstva.

– Dakle, zalaganje Fonda za realizaciju navedenog cilja je neupitno, te novi menadzment svoje aktivnosti usmjerava u tom pravcu. Samo jačanjem javnog zdravstvenog sistema u potpunosti se mogu ispoštovati načela na kojima je zasnovan sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja i raspoloživa budzetska sredstva staviti u funkciju ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. Naime, do sada su budzetska sredstva u znatnoj mjeri bila usmjeravana na privatne ustanove, dok je naša intencija ka promjeni i usmjeravanju novčanih sredstava prema sistemu javnog zdravlja. Njihovom pravilnom realokacijom i racionalnom upotrebom obezbijediće se jačanje ne samo kadrovskih kapaciteta već i obezbjeđivanje nove medicinske opreme, a sve u

cilju povećanja kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga, stvaranja kvalitetnog ambijenta za rad svih zdravstvenih radnika, što u krajnjem za posledicu ima smanjenje izdataka za liječenje van javnog sistema i upućivanje u inostranstvo – navodi Šćekić.

Kako kaže, u narednom periodu očekuje iskorak u kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite, prije svega u blagovremenom pružanju zdravstvenih usluga.

– Od Kliničkog centra smo dobili podatke o vrstama zdravstvenih usluga, koje se, prema njihovim evidencijama, ne mogu pružati blagovremeno. Uz saglasnost Ministarstva zdravlja, za ove usluge smo uputili javni poziv privatnim zdravstvenim ustanovama, tako da ćemo za te usluge zaključiti odgovarajuće ugovore – najavljuje Šćekić.

Informacioni sistem u KCCG olakšava liječenje

Šćekić naglašava da je uvođenjem informacionog sistema unutar Kliničkog centra Crne Gore omogućeno da doktor specijalista može internom uputnicom da uputi pacijenta na potrebnu dijagnostičku uslugu u Kliničkom centru.

– Time je omogućeno da pacijent može da bude upućen kod drugog specijaliste u KCCG radi davanja mišljenja, kako bi se zaokružilo medicinsko ispitivanje pacijenta, nakon čega se pacijent vraća izabranom doktoru koji propisuje odgovarajuću terapiju i zakazuje nove kontrolne preglede ili nova liječenja osiguranika. Svakako će se na ovaj način obezbijediti efikasnije ostvarivanje zdravstvene zaštite, jer se pacijent neće poslije svakog specijalističkog pregleda na sekundarnom ili tercijarnom nivou vraćati izabranom doktoru za izdavanje novih uputnica, a što dalje povlači rasterećenje ljekara na primarnom nivou. U godini koja je pred nama radićemo na razradi dalje informatizacije sistema, u cilju poboljšanja efikasnosti zdravstvene zaštite, te će se obezbijediti nesmetano korišćenje i unapređenje postojećih e-servisa od kojih će benefite imati, kako osiguranici, tako i zdravstveni radnici – kaže Šćekić.