Seksizam u Crnoj Gori uzima maha i ne samo da nije adekvatno sankcionisan, već dosta često nije ni prepoznat kao problem, ocijenjeno je na panelu Instituta za pravne studije (IPLS) organizovanog povodom završetka projekta STOP seksizmu u Crnoj Gori.

Ekspertkinja za rodne politike u IPLS-u, Mirjana Ivanović, napominje da su seksualna objektifikacija, rodni stereotip, mizoginija, govor mržnje, teme koje je potrebno sistemski obrađivati u crnogorskom društvu.

Ona je, predstavljajući „Smjernice za prevenciju pojave i eliminaciju seksizma u djelovanju institucije Zaštitnika/ca ljudskih prava i sloboda“, kazala da je taj dokument nastao kao odgovor na Preporuku CM/Rec (2019)1 Savjeta Evrope, kao i na narastajući problem sve učestalije pojave seksizma u Crnoj Gori.

“Seksizam u Crnoj Gori, ne samo da nije adekvatno sankcionisan, već dosta često nije ni prepoznat kao problem”, kazala je Ivanović i dodala da do sad nijesu napravljeni značajni pomaci u primjeni legislative.

Predstavljajući Smjernice, kazala je da je u njima dat niz aktivnosti koje Zaštitnik može da preduzima unutar institucije, ali i ka spolja, kako bi doprinosio prevenciji i eliminaciji seksizma u crnogorskom društvu. Mjere poput jačanja administrativnih kapaciteta te obuka zaposlenih, zajedno sa intervencijama u ranom obrazovanju, saradnji sa različitim institucijama i posebno medijskom zajednicom, treba da doprinesu kreiranju realne slike o rodnoj ravnopravnosti, rodnim ulogama, ravnopravnosti polova, te smanjenju rodnog jaza u Crnoj Gori.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, rekao je da su primjeri seksizma, mizoginije, govora mržnje i otvorenih napada na žene u Crnoj Gori „tmurna slika naše relanosti“.

„Seksizam kao pojava u Crnoj Gori ovih dana dobija na zamahu i to ne treba kriti, ni ti se treba distancirati od takvih stvari, već naprotiv treba da budemo aktivniji u smislu činjenjice da se ponekad seksizam prepoznaje i vidi na prvi pogled, a ponekad je iz namjera i onoga što čini tamnu stranu ličnosti“, ocijenio je Bjeković.

Bjeković je, govoreći o seksizmu, kazao da je, ako se on shvata kao pojava koja se temelji na ideji da su žene inferiorne zbog svog pola, onda jasno na koji način je potrebno ovu temu staviti u prvi plan.

„Ako pogledamo neke od primjera kada je u pitanju praksa institucije Omudsmana jasno ćete vidjeti da se najveći broj upravo usmjerava ka zaštiti žena, i to onih koje su najizloženije ovakvom vidu ponižavanja. Primarno, tu mislim na žene koje su bile i jesu nosioci javnih funkcija, koje su aktivne u javnom i političkom životu“, naveo je Bjeković.

On je istakao da institucija Zaštitnika u velikoj mjeri za svoj uspjeh zahvaljuje civilnom sektoru, poručujući da je zbog toga neophodno da svaka institucija ima saradnju sa svim stejkholderima u društvu.

„Institucija Zaštitnika je potpuno svjesna činjenice da je seksizam kao pojava zapažena, štetna, vrijeđa ljudsko dostojanstvo, a to je ključ priče zbog koje ova i svaka druga institucija u državi treba da postoji, jer svaki vid narušavanja dostojanstva je najgori vid kršenja ljudskih prava i sloboda“, rekao je Bjeković.

Viša pravna savjetnica, CGO/MBASE program, Snežana Kaluđerović, kazala je da su svi svjesni da se Crna Gora suočava sa porastom govora mržnje, navodeći da su seksistički govor i mizoginija u srži takvog govora.

“Seksističko i mizogino ponašanje i izražaji posredstvom različitih sredstava djelovanja zahtijevaju hitnu reakciju u različitim oblastima, od medija i obrazovanja do rješavanja govora mržnje kroz izmjene zakonodavstva. Gotovo da su postali uobičajeni govor mržnje i rodno zasnovano nasilje nad ženama u politici i javnom životu”, kazala je Kaluđerović.

Ona vjeruje da će akcenti formulisani u smjernicama biti dobra preporuka Vladi da obezbedi efikasnije zakonske procedure za prevenciju i zaštitu od  seksističkog govora mržnje i mizoginije.

Pravni ekspert, Mirko Bošković, kazao je da je cilj projekta bio da seksizam kao pojavu učine vidljivijom.

„Kada je u pitanju govor mržnje situacija je specifična, a tiče se činjenice da mi u našem zakonodavstvu nemamo govor mržnje koji je propisan kao krivično djelo. Mi u ovom trenutku imamo samo kvalifikovane oblike određenih postojećih krivičnih djela, koji dobijaju svoj teži oblik, zbog činjenice da su učinjeni iz mržnje“, pojasnio je Bošković.

Takođe je, kako je kazao, pitanje koje opterećuje je i način na koji bi govor mržnje bio inkriminisan kao krivično djelo.

Bošković je rekao da je veliki problem što se seksističko ponašanje ne sankcioniše i što se ti slučajevi ne procesuiraju.

„Sudovi iz nepoznatih razloga, čak i u situacijama gdje je očigledno da postoji ta mržnja, nisu baš skloni da to razobliče i utvrde“, dodao je Bošković.

Poručuje da su potrebne izmjene Krivičnog zakonodavstve, ali da to treba učiniti vrlo analitički i oprezno u legislativnom smislu.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, kazala je da su rodni stereotipi duboko integrisani u patrijahalne obrasce ponašanja i razmišljanja.

“Rodni stereotipi su uzrok još uvijek postojanja brojnih i jakih nejednakosti polova u crnogorskom društvu”, ocijenila je Pejović.

Prema njenim riječima, najveće prepreke za postizanje rodne ravnopravsnosti u Crnoj Gori su nedovoljna politička volja, neadekvatna primjena zakona, kontinuirana tradicija tvrdog patrijahata i snažnih rodnih stereotipa, nedovoljan broj žena na mjestima odlučivanja, izostanak ženske solidarnosti, nepravedna podjela kućnih poslova, marginalizacija kulturnih politika.

“Ono što smo prepoznali u Nacionalnoj strategiji rodne ravnopravnosti je rodno odgovorno obrazovanje, kultura i mediji.  To su oni segmenti kroz koje bi njegovali vrijednosti ravnopravnosti saradnje i inkluzivnosti”, kazala je Pejović.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da se crnogorsko društvo, više nego što je moguće tolerisati, suočava sa nevaspitanjem i nekulturom u javnom dijalogu.

„Treba da se potrudimo da ovo bude društvo u kome će da postoji kultura dijaloga i potreban nivo telarancije, jer sva dešavanja ukazuju da mi nemamo potreban nivo kulture dijaloga i niko od nas u sučeljavanju stavova nije spreman da učini korak nazad i zastane i pomisli da je osoba preko puta u pravu“, kazao je Rudović.

Prema njegovim riječima, pored menataliteta glavno pitanje je ko doprinosi ovakvoj situaciji.

„Ja bih rekao da su to prije svega uticajne ličnosti koje u svojim javnim nastupima emituju poruke koje nijesu tolerante. Ovo se donosi na govor mržnje prema ženama“, rekao je Rudović i dodao da u Crnoj Gori ne postoji dovoljno odgovorna intelektualna elita i da treba jačati građanski, emancipatorski front u Crnoj Gori.

Događaj je organizovan u okviru projekta “STOP seksizmu u Crnoj Gori” podržanog u okviru programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – MBASE, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert Stiftung (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.