Foto: Dan –

Za političku stabilnost u Crnoj Gori biće potrebni najmanje još jedni izbori, ocijenio je u intervjuu za „Dan“ politički analitičar i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, upozoravajući na jako prisutnu sujetu političkih aktera.

Prema njegovim riječima izlazak Jakova Milatovića iz Pokreta Evropa sad, najava formiranja nove partije, vrše određenu promjenu političke scene.

– Politička scena nije više ista i njena transformacija se dešava. Mogući su skorašnji izbori. Vrijeme dominantne partije u Crnoj Gori je prošlo- kazao je Sekulović.

Izbor čelnika Uprave policije izazvao je donekle potrese u redovima vlasti. Kako to komentarišete i kakva su Vaša očekivanja u narednom periodu kada je riječ o ovom pitanju? Može li izbor direktora UP dodatno poremetiti odnose činilaca vlasti?

– Ako se po jutru dan poznaje, onda da. Ova vlada preživljava po meni neočekivanu ishitrenu, dijelom i nerazboritu krizu, ali su na vrijeme i da izglade odnose i da stvari isprave. Mislim na činjenicu da su Demokrate donijele odluku da ostaju u Vladi, kao svojevrsna opozicija u vlasti do dobijanja IBAR-a. To nije dugoročno održiva pozicija i nije ni poštena, ali jeste predah i hvatanje vazduha za glavne konstituente ove vlasti – Pokret Evropa sad i Demokrate, da dobro promisle da li treba da imaju dugoročnu, pravu i stratešku saradnju. Ovaj period jeste period preispitavanja dubinskih odnosa. Držim da će biti pokušaja da se ti odnosi izglade. Vrijeme pred nama će to pokazati. Nisam sklon da situaciju posmatram relativizujuće, desilo se šta se desilo. Vlast je stabilna. Nisam ni sklon da ovo što se sada desilo definitivno vodi raskidu koalicije. Moj lični stav je da njih mnogo više veže nego razdvaja. Nekada ni to nije dovoljno. Izlazak iz Vlade koji ne bi vodio padu Vlade bio bi kiks Demokrata iako bi se to moglo braniti principijelnim razlozima. Ako bi taj izlazak Demokrata vodio padu Vlade i prijevremenim izborima, pitanje je kako bi sve te partije prošle na izborima. Partije često žive neke paralelne realnosti, to su građani negdje prepoznali. Najbolja potvrda toga je mala izlaznost građana na poslednjim izborima. To su ozbiljni znaci upozorenja.

Da li Demokrate mogu imati posljedice nakon preglasavanja u Vladi prilikom izbora v.d. direktora Uprave policije?

– Demokrate jesu na određeni način, možda je gruba riječ, poniženi s ovim što se desilo. I jeste dosta teških riječi do ovog momenta izrečeno. Tih teških riječi će još biti, najavljena je sjednica Odbora za bezbjednost, a i nakon nje. Retorika će se dodatno zaoštravati.

Zašto su nosiocima vlasti najinteresantnije pozicije u oblasti bezbjednosti, negdje se odranije stiče taj utisak? Oblasti koje se direktno tiču života građana nijesu baš toliko u fokusu vlasti.

– U politici je skoro sve u percepciji i matematici. Matematika je bitna kod izbornog rezultata, percepcija između. Dakle, percepcija crnogorskog građanina je da se na sektor bezbjednosti, odnosno službe, gleda na jedan mistični način, daje im se određena svemoć, oreol tajnovitosti. Taj oreol mistične moći ako nalijepite na sebe kao političar naravno da vam se u očima građana poveća šansa na izborima za uspjeh. Drugi dio razloga je, da ako vi imate kontrolu i odgovornost nad ovim sektorom, imate brže informacije nego ostali. A informacija su moć. Međutim, s druge strane, ne stavlja se akcenat na javne politike koje su važne ili nijesu ništa manje važne od ovih, jer je i ovaj sektor važan, ali su to politike koje zahtijevaju predani rad, jasnu viziju. Koliko god sektor bezbjednosti bio primamljiv za političke partije, s druge strane, to je i mač sa dvije oštrice. To je sektor koji nosi veliku odgovornost za one koji njime upravljaju i kod koga se rezultati očekuju sa pojačanom senzibilnošću od strane građana, a često su očekivanja i nerealna.

Druge javne politike biće u fokusu kada budemo imali stabilniji politički sistem. Ne možemo to skorije očekivati.

S obzirom na sva dešavanja u prethodnom periodu, izlazak Jakova Milatovića iz Pokreta Evropa sad, isključenje Andreja Milovića iz te partije, svađa pojedinih činilaca vlasti, da li može doći do dodatne nestabilnosti na političkoj sceni? Zašto? Da li DPS može od toga imati koristi?

– Politička nestabilnost već postoji i ako Vlada preživi. DPS je, po istraživanju javnog mjenja, u ono što sam imao uvid, stabilna na jedno 25 odsto. Pojedinačno najjača strukturu. To za DPS u ovom trenutku sem neke simbolike i mogućeg zadovoljstva ne znači mnogo, dok ne prošire svoj koalicioni kapacitet. Izlazak Milatovića iz pokreta, najava formiranja nove partije, vrši određenu promjenu političke scene. Politička scena nije više ista. Transformacija političke scene se dešava. Mogući su skorašnji izbori. Vrijeme dominantne partije u Crnoj Gori je prošlo. Postojaće snažne partije ali njih će biti više, koje će morati između sebe da prave dogovore i kompromise. Sada na njima je da li će ti kompromisi biti zdravi i dugoročno održivi i hoće li moći da se kontrolišu sujete aktera ili ne. Ova vlada može da traje pun mandat nekih tri godine, a mogu da budu i vanredni parlamentarni izbori na jesen. Koji god od ova dva scenarija bio, za pravu stabilizaciju političkih prilika će nam trebati još najmanje jedni izbori. Sujeta političkih aktera je vrlo prisutna. Period od 2020. pa ovamo karakteriše i kriza liderstva. Moj utisak je da na političkoj scena nema političara koji ima toliki legitimitet da ga drugi doživljavaju kao lidera. Još se mi borimo da prihvatimo nekog kao nespornog lidera.

Gledajući sveukupnu scenu, može li se očekivati napredak Crne Gore i ono što je negdje ključno – bolji život za građane?

– Crna Gora ima sve potencijale da obezbijedi građanima srećan život. Često su tome kočnica političke partije. Politički sistem mora da se uozbilji. Političke partije moraju da afirmišu princip meritokratije, ovo društvo mora da funkcioniše na bazi solidarnosti i nediskriminacije. Moraju se graditi i jačati institucije. Ako to uspijemo, mi smo idealno parče zemlje sa ovoliko stanovnika. Mora da se vrati moralnost na javnoj sceni, ne samo političke elite, već i građana.

Nakon smjena vlada život ne staje

• Da li je i koliko Crna Gora napredovala nakon promjene vlasti 2020. godine? Koje su šanse propuštene? Šta smo dobili?

– Dobili smo mogućnost da demokratija funkcioniše. Dobili smo priliku da vidimo da je vlade lako smijeniti i da život sa tim ne staje. To nosi svoje probleme, ali nije smak svijeta. Dobili smo i određene pomake u nekim sektorima i priliku da se suočimo sa određenim nataloženim zlom i haosom koji je isplivao. Promjene u tužilaštvu i drugim organima, dinamici na političkoj sceni. Neke stvari su mogle brže i bolje. Bilo je dosta pozitivnih pomaka, ali i negativnosti. Svaka nestabilnost nosi posledice.