Sigurnost djece na internetu – Deset važnih savjeta za roditelje

    3 sedmice pre 370 pregleda Izvor: rtcg.me

Medijska pismenost smatra se jednom od najvažnijih pismenosti u ovom vijeku te svakodnevno svjedočimo kako sve veći broj djece i mladih koristi medije.

Konkretno, prema istraživanju koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), više od 70% djece u dobi od 12 do 15 godina redovito koristi internet.

Međutim, istraživanje pokazuje da samo 57% roditelja redovito razgovara s djecom o njihovim online aktivnostima, dok samo 38% roditelja koristi sigurnosne alate ili aplikacije za zaštitu svoje djece na internetu.

Zbog toga se sve više govori o sigurnosti djece na internetu. S porastom online aktivnosti, roditelji mogu biti suočeni s izazovom kako zaštititi svoju djecu od potencijalnih prijetnji na internetu.

Jedan od najboljih načina sprječavanja potencijalno opasnih radnji na internetu i poboljšavanje sigurnosti djece na internetu je edukacija.

Već u najranijoj dobi, ulogu u poticanju sigurnosti djece na internetu imaju roditelji, odgajatelji i učitelji. Kroz edukaciju, djeca i mladi bi trebali postati medijski pismeni na način da znaju razumijevati autorstvo poruka, same poruke i njihovo značenje te razlikovati zbilju od fikcije.

Ciljevi roditelja, odgajatelja i učitelja trebali bi biti osvijestiti pozitivne i negativne strane interneta te utvrditi sigurne načine kako se on, ali i društvene mreže koriste, navode iz Agencije za elektronske medije.

Koliko su djeca sigurna na internetu?
Uprkos tome što je internet već godinama uobičajen u većini domaćinstava, prvo nacionalno i reprezentativno istraživanje koje se bavilo sigurnošću djece na internetu sprovedeno je tek 2018. godine, a pokazuje alarmantne podatke.

Pokazalo se kako većina djece svakodnevno koristi internet, no vrlo rijetko u edukativne svrhe.

Ovo su neki od poraznih podataka o sigurnosti djece na internetu:

– gotovo svako dijete od devet do 11 godina ima roditeljsko dopuštenje za pristup društvenim mrežama iako je za korišćenje granica 13 godina

– gotovo svako treće dijete od devet do 17 godina je u životu komuniciralo s osobom na internetu koju nikada nije upoznalo uživo

– svako osmo dijete od 12 do 14 godine i svako četvrto od 15 do 17 godina se uživo susrelo s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu

– više od dvije trećine djece je u posljednjih godinu dana vidjelo seksualne fotografije bez namjere da ih gledaju

– četvrtina djece u nikada s roditeljima nije razgovaralo o sigurnosti djece na internetu

Ovi rezultati pokazuju ključne aspekte online interakcije djece koji zahtijevaju pažnju roditelja, obrazovnih institucija i regulatornih tijela kako bi se osigurala sigurnost djece na internetu.

Mnogo je nesigurnih i opasnih ponašanja koja djeca mogu činiti na internetu, a na koja bi prvenstveno roditelji trebali obratiti posebnu pažnju.

Ovo su najviše opasna ponašanja:

1. Dijeljenje ličnih podataka

Mnoga djeca nesvjesno ili naivno dijele svoje lične podatke poput imena, adrese, brojeva telefona ili škole s nepoznatima na internetu, što ih može izložiti riziku od krađe identiteta ili drugih online prijetnji.

2. Interakcija s nepoznatima

Djeca ponekad komuniciraju s osobama koje ne poznaju na društvenim mrežama, forumima ili igraonicama, ne shvatajući potencijalne opasnosti. Ovo ponašanje može dovesti do situacija u kojima se djeca susrijeću s online predatorima.

3. Preuzimanje neprovjerenih i neprimjerenih sadržaja

Djeca često preuzimaju sadržaj s interneta poput igara, aplikacija ili datoteka bez provjere izvora ili autentičnosti. To ih može izložiti riziku od virusa, malwarea ili neprimjerenog sadržaja.

4. Učestvovanje u vršnjačkom nasilju preko interneta

Istraživanja pokazuju da neka djeca postaju aktivni ušesnici u cyberbullyingu, uključujući slanje uvredljivih poruka, širenje tračeva ili učestvovanje u grupnim maltretiranjima na društvenim mrežama ili drugim online platformama.

5. Neinformisanost o sigurnosnim postavkama

Mnoga djeca nisu svjesna osnovnih sigurnosnih postavki na društvenim mrežama ili drugim online platformama, što ih čini ranjivima na zloupotrebu ili nepoželjne situacije.

Ova ponašanja naglašavaju potrebu za kontinuiranom edukacijom djece o sigurnom korišćenju interneta te aktivnim uključivanjem roditelja i nastavnika u praćenju i vođenju njihovih online aktivnosti.

Na kome je odgovornost?
Da bi se u zajednici postigla potpuna sigurnost na internetu, nije dovoljna uključenost samo roditelja ili samo nastavnika.

Riječ je o aspektu svakodnevice čije poboljšanje zahtijeva saradnju različitih učesnika koji bi trebali saradnjom ispunjavati cilj i obezbijediti sigurnost djece na internetu.

Odgovornost po pitanju sigurnosti djece na internetu je na:

1. Roditeljima i starateljima

Ključna uloga u edukovanju djece o sigurnom korišćenju interneta i postavljanju granica. Oni bi trebali biti aktivno uključeni u praćenje svih aktivnosti svoje djece na internetu, pružiti im odgovore i smjernice.

2. Obrazovne institucije

Nužna je edukacija o sigurnosti na internetu za djecu koja bi trebala uključivati savjete stručnjaka. Bilo bi dobro uključiti i programe o sigurnosti na internetu u nastavne planove te približiti sve te informacije djeci, roditeljima, ali i nastavnicima.

3. Vlade i regulatorna tijela

Važno je donositi politike i propise koji će podstaknuti sigurnost djece na internetu te osigurati resurse za provedbu tih politika.

4. Tehnološke firme

Odgovornost je i na kreatorima sadržaja da stvore platforme koje imaju odgovarajuće sigurnosne postavke i alate za zaštitu djece. Ulaganja bi između ostalog trebala biti i u praćenje online aktivnosti te sprječavanje nasilja na internetu.

Saradnja svih članova društva je važna i nužna kako bi se stvorilo sigurno online okruženje za djecu.

Ovo su još neki savjeti kako zaštititi dijete na internetu:

1. Postavite jasna pravila o korišćenju interneta
Definišite pravila o tome koliko vremena vaše dijete može provesti online, koje vrste sadržaja smije pregledavati i s kime smije komunicirati. Pokažite mu stranice koje smije koristiti, zajedno koristite Internet i zajedno ga prestanite koristiti. Pokažite svojim primjerom.

2. Budite aktivno uključeni
Redovito razgovarajte s djetetom o njihovim online aktivnostima. Pitajte ih o sadržaju koji pregledavaju, igrama koje igraju i ljudima s kojima komuniciraju. Zatražite ih da vam kažu ako postoji neko ko pokušava stupiti u komunikaciju s njima, kao i da vam ispričaju ako su se nekada osjećali nesigurno na internetu i zašto.

3. Naučite ih o sigurnosti na internetu
Razgovorom educirajte svoje dijete o osnovnim sigurnosnim postavkama, kao što su postavljanje jakih lozinki, privatnost profila i prepoznavanje online prijetnji. Objasnite im i kako ne smiju dijeliti lozinke s drugima, ali i kako ne smiju davati svoje podatke.

4. Instalirajte sigurnosne aplikacije
Na uređaje koje će dijete koristiti instalirajte sigurnosne alate i aplikacije koji omogućuju filtriranje sadržaja, praćenje online aktivnosti i blokiranje neželjenih kontakata. Takođe, pazite na to što instalirate na uređaj i želite li da dijete ima mogućnost korišćenja određenih aplikacija.

5. Pružite podršku
Razgovorom i prije korišćenja interneta potaknite dijete da vam odmah javi ako se osjeća nelagodno ili ako doživi bilo kakvo neprijateljsko ponašanje na internetu. Pokušajte stvoriti naviku kod djeteta da vam govori o svim interakcijama koje ima kako bi bilo sigurno na internetu.

6. Postavite granice
Naglasite važnost čuvanja ličnih podataka i usmjerite dijete da nikada ne dijeli osjetljive informacije poput adrese, broja telefona ili škole s nepoznatima online. Objasnite i koje posljedice može imati dijeljenje informacija nepoznatim osobama te koliko je to opasno.

7. Ograničite vrijeme provedeno na internetu
Postavite granice i točno odredite koliko vremena dijete provodi online. Potaknite ih da balansiraju vrijeme provedeno pred ekranom s drugim aktivnostima poput igre na otvorenom, čitanja knjiga ili druženja s prijateljima. Napravite jasan plan u kojem će korišćenje interneta biti nagrada za odrađivanje ostalih zadataka poput pisanja zadaće i slično.

8. Budite uzor
Pokažite djetetu što je to sigurno i odgovorno ponašanje na internetu. Djeca često imitiraju ponašanje svojih roditelja, pa je važno da pokažete dobar primjer u svojim online aktivnostima. Takođe, ako ograničavate djetetu korišćenje uređaja i interneta, ograničite ga i sebi. Nemojte ga kažnjavati za one stvari koje i sami činite jer ćete na taj način puno brže izgubiti povjerenje djeteta.

9. Edukacija je ključ
Nikada nemojte prestati učiti o sigurnosti djece na internetu i redovno razgovarajte s djetetom o novim tehnologijama i izazovima na internetu kako biste im pomogli da ostanu sigurni i informisani.

Uz kontinuiranu edukaciju, podršku i proaktivno djelovanje, možemo osigurati da djeca koriste internet na siguran i odgovoran način. Cilj takvog ponašanja trebao bi biti omogućavanje korišćenja svih prednosti digitalnog doba, kojih je mnogo, ali izlaganja nepotrebnim rizicima.

Jedino saradnjom roditelja, učitelja, institucija i zajednice možemo stvarati online prostor koji je siguran za djecu.