Uprava za šume i direktor Nusret Kalač mimo saglasnosti šumske uprave u Plavu, odobrili su koncesionaru “Pelengić trejd” iz Bijelog Polja da siječe najkvalitetniju šumu na području plavske opštine, na lokaciji Ječmište, u Gazdinskoj jedinici “Čakor – Visitor”.

To je “Vijestima” rekao bivši šef Područne jedinice Uprave za šume u Plavu Ganija Jasavić, te više zaposlenih iz tog preduzeća.

“U pitanju je sječa visokoekonomske šume, koja kad bi sada išla na tender koštala bi 50 eura po kubiku, u dubećem stanju, a ona je data po 17 eura za kubik”, kazali su nezvanično “Vijestima” i iz PJ Plav.

Sagovornici “Vijesti” tvrde i da podaci koji se odnose na koncesioni ugovor sa “Pelengić trade” kojima raspolažu u Plavu i podaci centrale u Pljevljima nisu usaglašeni. Zbog svega, pokrenut je inspekcijski nadzor, a juče su mještani Plava i Murine organizovali i protest.

Kalač: Poštujemo ugovor

Firmi “Pelengić trade” koncesija za sječu šume u GJ “Čakor – Visitor” data je 2008. godine, na 15 godina. Ugovor sa Upravom za šume potpisan je u julu te godine, a predviđena je godišnja sječa 5.744 kubnih metara, od čega 2.368 kubika četinara i 3.376 kubika lišćara. Za 15 godina, koncesionar je trebalo da posiječe ukupno 86.160 kubika bruto drvne mase – 35.520 kubika četinara i 50.640 kubika lišćara.

Iz Uprave za šume “Vijestima” su kazali da je krajem 2019. na sravnjenju poslovnih knjiga konstatovano da je posječeno 52.758 kubika bruto drvne mase, od čega 23.379 kubika četinara i 29.358 kubika lišćara, a da je preostalo da koncesionar još u naredne tri godine, do isteka ugovora, posiječe 33.402 kubika. Dodaju i da koncesionar “Pelengić trejd” uopšte nije zaduživan bruto drvnom masom u 2018. i 2019. godini, zbog toga što je u tom periodu, kako su kazali, rađen novi Program gazdovanja za GJ “Čakor-Visitor-Plav”.

“Imajući sve prednje u vidu, kao i obaveze preuzete iz potpisanog Ugovora, te činjenicu da u 2018. i 2019. godini ovaj koncesionar iz objektivnih razloga nije uopšte zaduživan sa ugovorenim količinama bruto drvne mase, Uprava za šume je u obavezi da istog zaduži u 2020, 2021. i 2022. godini sa duplim ugovorenim sječivim etatom kako bi ispoštovala ugovorom preuzete obaveze. Dakle, u ovoj godini je ovaj koncesionar zadužen sa dvogodišnjim etatom, zbog toga što nije bilo zaduženja istog u 2018. i 2019. godini, a duplim etatom će biti zadužen i u 2021. i 2022. godini, kada ističe Ugovor”, navodi se u odgovorima Uprave za šume i direktora Kalača.

Kalač dodaje i da razumije interesovanje pojedinih preduzeća iz opštine Plav za realizaciju tog Ugovora, ali, kako je kazao, “Uprava za šume je u obavezi da isti ispoštuje u cjelosti, kako bi izbjegla eventualne sudske sporove”.

“Jer smo po istom osnovu, zbog manjih ugovorenih količina bruto drvne mase takve sporove izgubili u ranijim sudskim postupcima”, rekao je Kalač “Vijestima”.

Iz PJ Plav, međutim, tvrde da u slučaju firme “Pelengić trade” nije tako. Ne spore obavezu Uprave za šume da ispoštuje ugovor, već u pitanje dovode odjeljenje na kojem je odobrena sječa. Dodatno, tvrde da je firmi “Pelengić trade”, bez tendera, na korišćenje dat i sanitar.

“To je jedini koncesionar koji šta god je tražio, dobio je, nikad nije imao potrebu da tuži. Drugi koncesionari kojima godinama nije davano ono što je potpisano ugovorom, podnosili su tužbe i urađeno je poravnanje. ‘Pelengić trade’ to nije tražio, ali direktor Nusret Kalač traži to za njega, oni u Upravi su advokati koncesionaru”, kažu iz PJ Plav.

Ko je kriv

Iz šumske uprave u Plavu podsjećaju da se koncesioni ugovori potpisuju za gazdinsku jedinicu, a da se svake godine iznova definiše i u kojim odjeljenjima u okviru GJ je sječa dozvoljena. Dodaju i da, prema ugovoru, koncesionar “Pelengić trejd” jedino može da siječe u mješovitoj šumi, “gdje ima da siječe i jedno i drugo, i bukvu i čamovinu”.

Umjesto toga, tvrde sagovornici “Vijesti”, koncesionaru je dato sada na lokaciji Ječmište, u šumi koja je čisto čamova.

“To je najkvalitetnija šuma na području Plava”.

Doskorašnji šef PJ Plav Ganija Jasavić rekao je i da sječa u spornom odjeljenju devet nije planirana, a da je upravo takav izvođački projekat usvojila i Vlada.

I on i zasposleni u tom preduzeću optužuju Kalača da je bez saglasnosti plavske šumske uprave promijenio planove i dozvolio sječu u spornom odjeljenju.

Uprava za šume, prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, donijela je 31. decembra 2019. rješenje o usvajanju izvođačkog projekta za 2020. godinu, za PJ Plav za GJ “Babina Gora-Vaganica” i za GJ “Čakor – Visitor” za odjeljenja 30a, 31a, 32a, 591, 60ab, 61bc, 61a, 63a, 64a.

“Taj plan direktoru (Nusretu Kalaču) nije odgovarao i u junu je od Vlade tražio rebalans i na račun sanitara u redovnu sječu ubacio redovnu elitnu sječu četinara, a smanjuje etat bukve, čime krši Zakon o šumama i vrši prehvat jedne vrste u odnosu na drugu, odnosno zadužuje koncesionara više vrijednim sortimentima u odnosu na niže vrijedne”, kazao je Jasavić “Vijestima”.

On je to rekao pozivajući se na izmjene i dopune rješenja o usvajanju izvođačkog projekta za PJ Plav. Dokument je donijet 23. juna, a u njemu se navodi da se umjesto ranijih, koncesionaru daju odjeljenja 91, 591, 60ab i 61bc. U tom rješenju piše i da je donijeto na osnovu dopisa šefa PJ Plav.

Jasavić, međutim, tvrdi da je Kalač sve učinio “švercujući” zahtjev šumske uprave iz Plava.

Redakcija je imala uvid u dopis koji je direktoru Uprave za šume upućen 2. jula i kojim ga Jasavić obavještava da je izmjene izvođačkog projekta donio na osnovu akta za koji su iz Plava ranije sugerisali da sadrži grešku, da su o svemu takođe ranije informisali glavnog inženjera za korišćenje šuma, da neka od odjeljenja u istoj GJ (63a i 64a) nisu predmet koncesije, već da se daju za snabdijevanje stanovništva u ruralnom području.

“Nismo tražili da se izvrši izmjena i dopuna rješenja o usvajanju izvođačkog projekta, već samo da se propust izmijeni, a koji je sa naše strane uredno i valjano dostavljen stručnim službama Uprave za šume”, piše u dopisu Jasavića od 2. jula.

”Šetajućih” 6.000 kubika

Iz šumske uprave u Plavu tvrde i da se njihovi podaci i podaci centralne u Pljevljima ne poklapaju, da je navodno Uprava “pokušala da prikrije 6.000 kubika” iz 2011. godine i da pokušavaju da to koncesionaru nadoknade u ovoj godini.

Jasavić je u decembru prošle godine Upravi za šume i glavnom inženjeru Pavlu Međedoviću poslao izvještaj u kojem, pored ostalog, piše da su 10. decembra sa koncesionarom radili sravnanje, ali da koncesionar nije dao podatke za 2011. godinu, pa da je stoga firmi “Pelengić trade” u obavezi da u poslovnim knjigama utvrdi koliko je posječeno drvne mase za 2011.

Jasavić tvrdi da se više od godinu ne vrši sravnjenje sa “Pelengić trade”, optužuje Kalača da zastupa interes koncesionara, tvrdi da je poslovna dokumentacija za 2011. uništena, a da Nusret Kalač ne prihvata dokumentaciju šumske uprave iz Plava.

“Već koncesionaru poklanja 5.979 kubika oble građe i istu nadoknađuje u 2020, što je u suprotnosti sa programom gazdovanja šumama i Zakonom o šumama”, kazao je Jasavić.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) nezvanično su “VIjestima” kazali da su izlazili na teren, ali da još nemaju i konačan izvještaj.

Prorijedili kvalitetnu šumu, pa je i vjetar rušio

Zaposleni u šumskoj upravi u Plavu i njihove bivše kolege tvrde i da je firmi “Pelengić trade” bez tendera dat i sanitar, a procjenjuju da je u pitanju oko 2.000 kubika, takođe kvalitetnog drveta.

“Nije to sušika, to su zdrava stabla koja je vjetar u nevremenu oborio, pošto je koncesionar ranije tokom radova narušio sklop šume i sjekao više nego što je trebalo. Kad je vjetar dunuo, oborio je tu šumu”, kažu nezvanično iz Uprave za šume PJ Plav.

Sanitar se inače daje ili mještanima, ruralnom stanovništvu, bez tendera, ili se objavljuje javni poziv.

Mještani: Nikakve koristi nemamo od koncesija

Grupa građana opštine Plav i mjesnog centra Murina okupila se juče u Murini, gdje su tražili da se preispitaju dosadašnji ugovori o koncesijama i preispita poslovanje koncesionara.

“Ko je i kolike koristi imao, koji su to pojedinci ili grupe ljudi, i zašto je ugašena drvoprerada na području naše i svih sjevernih opština. Ne vjerujemo da je bilo ko zadovoljan ovakvim načinom eksploatacije šuma, koje su osnovno bogatstvo na našem području”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Murino Brano Otašević.

Tvrdi da od 2000. koncesionari na račun Opštine i MZ nisu uplaćivali predviđena sredstva.

“Posječena je ogromna šuma, a mi nismo imali nikakve koristi ni u jednoj mjesnoj zajednici, i mislim da je sada došlo do one kritične tačke”, kazao je Otašević.

Mještani su najavili nova okupljanja i poručili da sljedeći put “neće više moći da prođe nijedan kamion sa šumskom građom”.

Tvrde i da “dobro poznati tajkuni” do formiranja nove Vlade, “koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da je tome konačno došao kraj”.