Stanovnici Slavonskog Broda udišu najzagađeniji vazduh u Evropskoj uniji, pokazala je analiza Evropske agencije za okolinu. Nebo iznad njega puno je opasnih lebdećih čestica PM 2,5. Samo ove zime, ovaj grad na obali Save 11 puta je završio u ljubičastom, što je najveći nivo zagađenja.

Slavonski Brod neslavni je rekorder po onečišćenju vazduha u Evropskoj uniji. Iza sebe je ostavio dosadašnjeg šampiona, Novi Sac iz Poljske. Iako struka još nema odgovor odakle Brođanima toliko zagađenje, smatraju da je u pitanju sam položaj grada, ali i ruža vjetrova.

„Trenutno najopasnije zagađenje je lebdećim česticama PM 2,5. Može se dogoditi da imamo povećan sumporovodonik, rijetko sumpordioksid, a u zimskim mjesecima može biti i benzen. Lebdeće čestice su opasne jer ulaze u organizam i krvotok“, objašnjava za Petar Tot-Đerđ, v.d. predsjednika Udruženja Eko-Integral, građanske inicijative osnovane prije 13 godina.

Problema s onečišćenim vazduhom Brođani imaju i puno duže od toga. Poklopilo se sve nekako s radom rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu. U žižu javnosti dospjeli su nakon havarije u tom postrojenju. Brođani se pitaju događa li se šta u tom postrojenju.

„Možda rafinerija u ovom trenutku ne radi, imali su određenih problema. Ali, niko ne zna tačno što se tamo dogodilo i šta se sada događa. Vjerovatno nešto mora raditi“, nagađa čelnik udruženja koje se zalaže za čisti vazduh.

Kaže kako postoje tri grupe zagađivača. U prvu pripada i rafinerija, ali i drugi daljinski zagađivači koji se nalaze u radijusu od oko 100 kilometara udaljenosti, pa tu ulaze i određene veće termoelektrane kao i druga veća industrijska postrojenja. U vrh zagađenja ističe gradove u susjednoj Republici Srpskoj i BiH; Tuzlu, Zenicu i Banja Luku koji su im „vazdušnoj linijom“ blizu.

„Imamo i domaće zagađivače, a to su oni u Slavonskom Brodu, unutar ograde Đure Đakovića, pa odlagalište otpada koje može biti djelimični zagađivač. U treću grupu zagađivača pripadali bi oni koji imaju veze s loženjem, poput Brod plina, ali i manji objekti kao što su kuće koje za grijanje koriste biomasu. U Bosanskom Brodu lože i ugalj, pa se može dogoditi da južnim vjetrovima to sve dođe do Slavonskog Broda“, tumači nam Tot-Đerđ koji ističe kako se dolazi do onoga što jeste problem, a to je položaj Slavonskog Broda.

Dok je s juga omeđen rijekom Savom sa sjevera kao prirodnim zidom ograđen je Papukom i Diljem. A pretpostavlja se kako 40 odsto zagađenja dolazi iz susjedne BiH, odnosno s juga.

„S južne strane smo otvoreni i tu je moguć ulazak zagađenja koje nas ne može proći jer su sjevernije planine, ne toliko velike, ali dovoljne da nas zagađenje ne može proći“, otkriva mogući ključ problema.

Pomak na bolje, kaže, dogodio se na graničnom prelazu koji je bio zagušen ogromnim prometom teških kamiona. Znalo ih je tako stajati između 80 i 100. Sada više nisu u saobraćaju, nego su parkirani uz cestu.

Postoji li dugoročno rješenje za čišći vazduh u Slavonskom Brodu?

„Trebalo bi se tačno znati ko, kada i s čim zagađuje vazduh. To su posebna mjerenja. Akcionim planom predložili smo da se jednom do dva puta kontrolišu veći zagađivači. Može se postaviti i mobilna mjerna postaja koja bi se selila po potrebi s jedne na drugu lokaciju, a prema rezultatima mjeranja sankcionisali zagađivači. I sam Grad je predstavio 18 mjera“, kaže Tot-Đerđ.

Kako bi se smanjilo zagađenje, Slavonski Brod u vrtiće i škole ugrađuje plin, grade se biciklističke staze, ekološka rasvjeta. Brođani često zbog svojeg problema pišu i samom vrhu hrvatske politike, pozivaju ih u grad.

„Mi stalno ukazujemo na te probleme, možda smo već postali i dosadni. Tu je bio i Stjepan Mesić kao predsjednik, pa poslije Ivo Josipović, pa Kolinda Grabar Kitarović“, rekao je nedavno za Dnevnik Nove TV brodski gradonačelnik, Mirko Duspara.

Pitanje zagađenja vazduha u Slavonskom Brodu našlo se u petak i na dnevnom redu u Hrvatskom saboru, prenosi „Tportal“.