Softver prave da ne provjerava podatke i ne sprečava zloupotrebe

    1 mesec pre 206 pregleda Izvor: pobjeda.me

Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova svoj dosadašnji rad nije bazirala na odredbama Zakona o popisu niti Sporazuma o uslovima za održavanje te statističke procedure, koji su dogovorili Vlada i opozicija i na osnovu koga je i formirana, već na pokušajima da spriječi svaku mogućnost razotkrivanja eventualnih zloupotreba popisnih podataka, tvrdi izvor Pobjede upućen u aktivnosti tog tijela.

Na uspostavljanju softvera koji bi omogućio provjeru vjerodostojnosti unosa i obrade identitetskih podataka građana, insistirala je opozicija i, uoči početka popisa stanovništva krajem prošle godine, prijetila bojkotom te statističke procedure ukoliko taj uslov ne bude ispunjen.

Vlada je potom, na osnovu dogovora koji su prethodno postigli premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije, sačinila Sporazum o uslovima za održavanje popisa, na osnovu koga je i formirana Komisija za praćenje uspostavljanja softvera.

Za članove te komisije izabrani su pomoćnica direktora Monstata Branka Raičević, funkcioner Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš i službenik Ministarstva javne uprave Aleksandar Anđić, dok je na čelo tog tijela, a na zahtjev Demokratske partije socijalista postavljen ekspert iz oblasti informacionih tehnologija Boris Marković.

Marković je, međutim, ubrzo nakon imenovanja, uoči Nove godine, iznenada podnio ostavku na tu funkciju, a opozicija do danas nije predložila njegovu zamjenu.

Izvor Pobjede, upućen u rad te komisije, upozorava da ona, umjesto softverskog rješenja koje bi omogućilo sveobuhvatnu provjeru i kontrolu podataka, pokušava da uspostavi softver koji bi samo popisanim građanima omogućio da izvrše uvid u unijete podatke koji se na njih odnose.

– Čime se ne sprečava ogroman broj eventualnih grešaka nastalih evidentiranjem stranaca kao državljana, te unosom nepostojećih ili osoba koje se nijesu popisale, a za koje je neko neovlašćeno popunio popisnicu – kaže naš izvor.

SPORAZUM

Sporazumom o uslovima za održavanje popisa, koji je bio rezultat dogovora Vlade i opozicija, predviđeno je da se softver kreira na osnovu člana 26a tog dokumenta u kome piše da se „radi provjere podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, a koji se odnose na pitanja o nacionalnoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, uspostavlja softver“.

Skupština potom usvaja izmjene i dopune Zakona o popisu u koji, na prijedlog poslanika bivšeg Demokratskog fronta i uz saglasnost opozicije, uz taj, ubacuje još jedan član 26b koji propisuje da se kontrola unešenih podataka po pitanju nacionalne pripadnosti, vjere, maternjeg i jezika kojim lice uobičajeno govori, omogućava isključivo popisanim državljanima Crne Gore.

Iako ova dva člana na prvo čitanje zvuče slično, sagovornik Pobjede upozorava da je riječ o dvije različite softverske funkcije koje ne bi smjele da isključuju jedna drugu i koje bi trebalo da budu dio jednog softverskog rješenja.

– Članom 26b propisana kontrola unešenih podataka od strane popisanog državljanina se ne ograničava, već samo dopunjava članom 26a, propisanu provjeru prikupljenih i obrađenih podataka koju softver mora automatski da radi i evidentira eventualne nepravilnosti detektovane tokom cijelog procesa popisa – objašnjava naš izvor.

Komisija se, međutim, odmah na početku rada odlučuje na realizaciju „specifikacije za softversko rješenje koje će licu koje se popisuje omogućiti da provjeri svoje identitetske podatke koji su prikupljeni tokom procesa popisa stanovništva“.

Izvor Pobjede ukazuje da realizacijom takve specifikacije komisija nije pratila odluku Vlade i zadatak predviđen članom 26a, koji propisuje izradu „specifikacije softverskog rješenja za provjeru podataka“.

Komisija, kako dodaje, nije specificirala ni funkcionalnost člana 26b jer je, umjesto zakonom propisane funkcionalnosti da „samo popisani državljanin može kontrolisati svoje unešene podatke“, realizovala funkcionalnost koja svim popisanim osobama omogućava da provjere svoje podatke.

Naš izvor ističe da je ključ u pojmovima „državljanin“, „kontrola“ i „unešeni podaci“ iz člana 26b, u odnosu na pojmove „lice koje se popisalo“, „provjera“ i „prikupljeni podaci“ koji se pominju u nazivu realizovane specifikacije softvera.

– Sve to ukazuje da komisija, ne samo da nije izvršila zadatak predviđen odlukom Vlade, već da posao koji je uradila nije usklađen ni sa Zakonom o popisu – objašnjava naš izvor.

Ove navode potvrđuje i jedina izjava koju je Boris Marković, nakon podnošenja ostavke na funkciju predsjednika ove komisije, dao medijima, a u kojoj je kazao da „komisija nije realizovala ništa što je definisano odlukom Vlade“ i da „softver koji se kreira neće provjeravati podatke“.

Iako je Marković na čelo komisije postavljen na prijedlog DPS-a, ta partija se, kao ni kompletna opozicija, do danas nijednom nije oglasila povodom njegove ostavke niti za to tražila bilo kakva objašnjenja.

SUMNJA

Dodatnu sumnju na rad komisije, ali i efektivnost kompletnog procesa kontrole popisnih podataka baca i činjenica da je u međuvremenu, odlukom Generalnog sekretarijata Vlade, na sadržaj specifikacije za izradu softvera, ali i izvještaje o radu komisije stavljena oznaka „interno“, čime su sva ta dokumenta proglašena tajnim.

To otvara i pitanje kako će Vlada izvršiti sporazumom planiranu javnu nabavku softvera za kontrolu popisnih podataka, s obzirom na to da je javni tender nemoguće raspisati na osnovu tajnog dokumenta.

U nevještom pokušaju da to objasni, direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović Pobjedi je ranije kazao kako je oznaka „interno“ na specifikaciju softvera stavljena iz razloga bezbjednosti, jer taj dokument navodno sadrži algoritam koji bi, u slučaju da bude javno dostupan, bio laka meta za hakerske napade. Pejović je najavio i da će, kada se stvore uslovi za raspisivanje tendera, oznaka „interno“ sa specifikacije biti skinuta.

Ovo objašnjenje direktora Monstata obesmišljava potrebu da se taj dokument uopšte drži u tajnosti budući da će hakerima biti dostupan čim se pojavi na vebsajtu javnih nabavki.

Komisija za praćenje uspostavljanja softvera od Markovićeve ostavke više nije zasijedala, jer DPS za gotovo četiri mjeseca, koliko je od tada prošlo, nije predložio novog predsjednika tog tijela.

Iz Monstata je, nakon završetka popisa, saopšteno da će konačni rezultati te statističke procedure biti poznati tokom ovog proljeća, da bi Pejović nedavno najavio da će, zbog nezasijedanja komisije i kašnjenja sa uspostavljanjem softvera, objavljivanje konačnih rezultata ipak kasniti.

Iz opozicije su Pobjedi ranije rekli da Markovićevu zamjenu neće ni predlagati dok se ne riješi problem koji se u međuvremenu pojavio, a koji se svodi na to da je Agencija za zaštitu podataka ličnosti Monstatu dala negativno mišljenje na povlačenje podataka iz baze Ministarstva unutrašnjih poslova.

– To znači da moramo mijenjati zakone. Izmjene su spremne i trebalo bi uskoro da ih DPS preda u skupštinsku proceduru, nakon čega ćemo odrediti osobu za rad na softveru. Ne znam kada bi to tačno moglo biti, ali vjerujem da će biti uskoro – kazao je ranije Pobjedi poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

Naš izvor, međutim, tvrdi da objašnjenje opozicije „ne pije vodu“ i da je pravi razlog nepredlaganja Markovićeve zamjene zapravo taj što je opoziciji teško da pronađe osobu koja će pristati da radi posao koji nije u skladu ni sa odlukom Vlade, ni sa Zakonom o popisu.

– Jasno je da će novi predsjednik komisije, čim dođe na tu funkciju, tražiti uvid u ono što je dosad urađeno i shvatiće da nije urađeno ništa od onoga što je trebalo, odnosno da se sve radi mimo sporazuma vlasti i opozicije, mimo odluka Vlade i mimo odredbi Zakona o popisu – zaključuje naš izvor.

Boljević: Softver po članu 26b Zakona o popisu ima smisla samo uz softver po članu 26a

Smislena upotreba softvera izrađenog po članu 26b Zakona o popisu moguća je jedino ako se uporedo koristi i softver osmišljen po članu 26a, smatra vještak za elektroniku i telekomunikaciju Predrag Boljević, koji je u izjavi za Pobjedu objasnio razliku između ta dva softverska rješenja.

– Softver izrađen po članu 26a sam radi provjeru na osnovu algoritma i drugih baza, uparuje podatke sa centralnim registrima državljana i stranaca sa privremenim i stalnim boravkom i kontroliše ispravnost unešenih matičnih brojeva. On omogućava da se utvrde nepravilnosti tokom prikupljanja podataka i eliminišu zloupotrebe. Dakle, ako je neko upisao nepostojeće lice sa izmišljenim matičnim brojem, softver će to lice eliminisati, jer matični broj nije prosti zbir 13 cifara, već postoji algoritam po kome se on kreira – objašnjava Boljević.

On ističe i da će softver izrađen po tom principu sam eliminisati popisane turiste u Crnoj Gori, bez obzira na to kako su se izjasnili, jer ih neće naći u Centralnom registru stranaca.

– Takođe, sva lica čiji matični brojevi budu pogrešno unešeni moći će da se unesu naknadnom provjerom i uz korekciju – kaže Boljević.

Naglašava i da se, tek kada se sve to uradi, može koristiti softver rađen po članu 26b koji, umjesto matičnih brojeva, za provjeru podataka koristi samo šifru iz popisnice i ima samo jednu funkciju.

– A to je da provjeri da li su podaci iz popisnice, koji se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik, vjerodostojno prenešeni u digitalni oblik – navodi Boljević.