Čelnik pokreta Evropa sad Milojko Spajić uz saglasnost Demokratske Crne Gore predložio je platformu za sastav nove Vlade po kojoj bi 40 odsto resora pripalo partijama manje brojnih naroda, piše Portal RTCG.

Iako je na sinoć održanom višesatnom sastanku takva platforma bila gotovo usaglašena, do obrta je došlo nakon zahtjeva predsjednika BS-a Ervina Ibrahimovića da bude potpredsjednik Vlade sa nadležnošću za spoljnu politiku i bezbjednost. Pošto je to bio naknadni zahtjev, imajući u vidu da je sve praktično bilo načelno dogovoreno, to je izazvalo revolt Bečića i Spajića uz žestoku polemiku između Ibrahimovića i čelnika Demokrata. Sastanak je tako završen bez bilo kakvog dogovora.

Prethodno je načelno usaglašeno da bezbjednosni sektor države pripadne kadrovima Demokratske Crne Gore.

Prema saznanjima Portala RTCG, čelnik PES-a Milojko Spajić već dvadesetak dana vodi intezivne razgovore sa liderom Demokrata Aleksom Bečićem i liderima manjinskih partija o formiranju nove vlade. U pregovorima učestvuju koalicija Albanski forum, Albanska alijansa, Hrvatska građanska inicijativa i Bošnjačka stranka. 

Prema našim saznanjima, bilo je razgovora i sa predstavnicima SNP-a i još jednog broja političkih subjekata. Spajić je razgovarao i sa predstavnicima koalicije „Za budućnost Crne Gore“. 

Izvori bliski pregovaračima kažu da je nakon brojnih razgovora koje je čelnik PES-a obavio pojedinačno sa predstavnicima tih političkih subjekata, te kompromisa i ustupaka koji su  napravljeni, na sinoć održanom višesatnom zajedničkom sastanku konstatovano da Spajić treba da bude mandatar za sastav 44. Vlade.

Tom sastanku nisu prisustvovali predstavnici koalicije ZBCG i još nije poznato da li će oni biti dio nove vlade. 

Po našim informacijama, nakon što su na sastanku svi učesnici zaključili da bi Spajić trebalo da bude mandatar a Bečić predsjednik Skupštine Crne Gore, uz saglasnost da tri potpredsjednička mjesta u Skupštini i predsjednici odbora budu naknadno dogovoreni, Spajić je predstavio konačnu strukturu Vlade i raspodjelu resora.

Najveći ustupak bi u matematičkoj ravni napravila Evropa sad jer bi imala značajno manje procentualno učešće u Vladi od onog koje ima u broju poslanika potencijalne nove parlamentarne većine. Na izborima su osvojili 24 poslanička mjesta. 

Za Demokrate je mandatar opredijelio četiri ministarstva odnosno gotovo isti procenat učešća u Vladi kao što imaju procentualno učešće poslanika u potencijalnoj parlamentarnoj većini. Oni su na izborima kao dio koalicije dobili sedam poslaničkih mjesta.  Po predlogu Spajića, Demokrate bi najvećim dijelom upravljale bezbjednosnim sektorom.

Ustupak Evrope sad bi išao na konto manjinskih partija jer bi one saglasno konačnoj strukturi Vlade koju je saopštio Spajić sa ukupno deset poslanika imale osam ministarstava i dva potpredsjednička mjesta.  Odnosno, blizu 40 odsto ministarstava u Vladi i ubjedljivo najveći broj resora u modernoj političkoj istoriji.

Najveći dio bi išao Bošnjačkoj stranci koja bi imala čak pet ministarstava i potpredsjednika Vlade. U konačnoj strukturi Vlade Spajić je saglasno programskim prioritetima partija u dosadašnjem radu i kampanji predložio da potpredsjednik za vanjsku politiku i evropske poslove bude iz BS-a, potpredsjednik za ekonomski sistem iz ES-a, potpredsjednik za politički sistem i bezbjednost iz Demokrata, a potpredsjednik za regionalni razvoj iz albanskih nacionalnih partija.

Takođe, praveći ustupak da pored potpredsjedničkog mjesta za vanjske i evropske poslove istovremeno jedini vodi i veliko ministarstvo, Spajić je na kraju prihvatio da lider Bošnjačke stranke ujedno bude i ministar vanjskih poslova.

Nakon toliko ustupaka saopšteno nam je, očekivalo se da se dogovor označi konačnim. Međutim, iako su Demokrate, kao i albanske i hrvatske nacionalne partije iako ne u potpunosti zadovoljni gotovo prihvatile konačnu verziju potencijanog mandatara, obrt se desio kada je zatražena pauza nakon koje je stigao novi zahtjev da lider BS-a Ervin Ibrahimović pored toga što bi bio potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove i ministar vanjskih poslova, bude i potpredsjednik Vlade za unutrašnju politiku, politički sistem i bezbjednosti, da vodi komisiju za politički sistem i koordinira bezbjedonosnim sektorom.

Uz taj zahtjev BS-a da se Demokratama oduzme mjesto potpredsjednika za unutrašnju politiku, politički sistem i bezbjednost, problematizovane su naknadno i naprasno još neke ministarske pozicije koje su u konačnoj verziji delegirane Demokratama odnosno Evropi sad. Pomenuti naknadni zahtjevi nakon što je sve praktično bilo dogovoreno izazvali su revolt Bečića i Spajića, poslije čega je uz oštru polemiku Bečića i Ibrahimovića sastanak bez bilo kakvog dogovora završen.