Srbija razmatra uvođenje mogućnosti da cijena električne energije bude negativna, odnosno da se potrošačima plati potrošena struja, što je jedna od ključnih novina predviđenih prijedlogom izmjena Pravila o radu tržišta električne energije.

Cilj prijedloga, o kome je upravo okončana javna rasprava, jeste da se domaće tržište uskladi sa praksama koje već postoje u Evropi i da se sistem prilagodi rastućem udjelu obnovljivih izvora energije, stoji u obrazloženju, prenosi Beta, piše Nedeljnik.rs.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković naveo je da je decenijama u energetici važio princip da je struja najjeftinija noću, a najskuplja danju, međutim, sa sve većim brojem elektrana koje koriste obnovljive izvore (OIE), ta logika se mijenja iz korijena.

Objasnio je da se, kada proizvodnja iz OIE, koja zavisi od vremenskih uslova, nadmaši trenutnu potražnju potrošača, stvara višak energije u mreži.

Da bi se održao balans i izbjeglo tehnički složeno i skupo gašenje elektrana, proizvođačima je, kako je rekao, ponekad isplativije da ponude energiju po negativnoj cijeni – odnosno da plate nekome da taj višak potroši.

„Operator, da ne bi isključivao elektranu, raubovao opremu ili pravio prevelika prilagođavanja u sistemu, on kaže: hajde bolje da ja malo platim pa da neko preuzme tu energiju“, precizirao je Rajaković.

Izmjene Pravila o radu tržišta električne energije po prvi put zvanično otvaraju regulatorni prostor za ovu praksu.

U predloženom tekstu se navodi da „cijena poravnanja za balansno odstupanje je cijena koja može biti pozitivna, jednaka nuli ili negativna“. To znači da će se odstupanja između planirane i ostvarene potrošnje moći obračunavati i po negativnoj cijeni.

Takođe je definisana i donja granica, pa se predlaže da cijena „ne može biti manja od -15.000 eura po MWh“.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da je postignut dugo iščekivani dogovor o primirju u Gazi i oslobađanju talaca, kao dio plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da će sazvati svoju vladu radi odobrenja sporazuma o primirju. Očekuje se da će potpisivanje sporazuma biti u četvrtak u podne po izraelskom vremenu.

„Đavo je uvijek u detaljima, i izbjegavao bih nagađanja u ovom trenutku zbog brojnih promašaja koje smo vidjeli u prošlosti“, izjavio je za Reuters Claudio Galimberti, glavni ekonomista Rystad Energyja, u bilješci.

Rat u Gazi uticao je na rast cijene nafte jer su ulagači procjenjivali potencijalni rizik za globalnu opskrbu ako bi sukobi eskalirali u širi regionalni konflikt.

Michael McCarthy, izvršni direktor investicione platforme Moomoo za Australiju i Novi Zeland, rekao je da primirje u Gazi vjerovatno neće promijeniti opskrbu naftom na Bliskom istoku, budući da OPEC+ nije dostigao svoje povećane proizvodne ciljeve.

Skupina, koju čini Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici, dogovorila je u nedjelju povećanje proizvodnje u novembru, koje je bilo manje od očekivanja tržišta, čime su ublažene zabrinutosti zbog viška ponude. Cijene su u srijedu tako porasle oko jedan posto, dosegnuvši najvišu razinu u sedmicu dana, nakon što su ulagači stagnaciju u napretku mirovnog sporazuma u Ukrajini tumačili kao znak da će sankcije Rusiji, drugom najvećem svjetskom izvoznika nafte, biti na snazi još neko vrijeme.

„Sve dok rat u Ukrajini traje, geopolitička premija rizika ostaje povišena, jer proizvodnja ruske nafte koja je u riziku i dalje je visoka“, rekao je Galimberti iz Rystada.

U međuvremenu, ukupna sedmična opskrba američkim naftnim proizvodima, koja se smatra pokazateljem američke potrošnje nafte, porasla je prošle sedmice na 21,990 miliona barela dnevno, što je najviše od decembra 2022., objavio je u srijedu Energy Information Administration.

Ukoliko budu usvojene, ove izmjene će najviše uticati na velike industrijske potrošače i buduće vlasnike sistema za skladištenje energije, koji će moći da iskoriste periode negativnih cijena za jeftino punjenje svojih kapaciteta.

„Za domaćinstva, direktne posljedice neće biti odmah primjetne, ali se dugoročno otvara prostor za efikasnije upravljanje potrošnjom“, istakao je Rajaković za Nedeljnik.rs.