Mali Oglasi
EXIT

Srčani bolesnici na operaciju čekaju do šest mjeseci

  • 4 mjeseca pre
  • 200 pregleda
  • Izvor: cdm.me

Prema posljednjim podacima Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), na listi čekanja za dijagnostiku ili procedure na Klinici za bolesti srca ukupno je 205 pacijenta, od čega na operacije u Centru za kardiohirurgiju čekaju 34 pacijenta. Ipak, u intervjuu za Dnevne novine, direktor ove Klinike Nebojša Bulatović kaže da su liste čekanja za operacije srca najkraće u regionu, te da na zahvate na Klinici za bolesti srca KCCG pacijenti čekaju najduže šest mjeseci. On, takođe, napominje da Crna Gora spada u visokorizične zemlje kada je riječ o kardiovaskularnim oboljenjima, kao i da takvoj statistici doprinose pretjerano unošenje masne hrane, soli, konzumacija cigareta i alkohola.

Koliko su građani Crne Gore svjesni značaja preventive kada je očuvanje zdravlja srca u pitanju? Koliko je opasno sve učestalije informisanje putem internet pretrage?

Bulatović: Kao što je poznato, kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrtnosti u Evropi. Crna Gora, prema istraživanjima, spada u region viskog rizika kada su u pitanju kardiovaskularna oboljenja. Ujedno građani Crne Gore nijesu dovoljno svjesni značaja preventive. Veoma su važni redovni sistematski pregledi kod izabranog doktora, kao i redovno kontrolisanje povišenog krvnog pritiska i vođenje zdravog načina života.

Na informatičkoj pismenosti stanovništva se mora još puno raditi. Internet pruža dobre informacije, ali o značajnom prosvjećivanju moraju da se prepoznaju sajtovi koji pružaju tačne informacije.

Koje su sve grupe pacijenata podložne ozbiljnim srčanim problemima?

Bulatović: To su, prije svega, pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, koji liječenjem i adekvatnom kontrolom krvnog pritiska preveniraju nastanak kardiovaskularnih komplikacija. Zatim pacijenti koji imaju šećernu bolest, kao i povišene vrijednosti masnoće u krvi. Ishrana sa manjim unosom soli i adekvatna fizička aktivnost su jedna od ključnih stvari kod preveniranja kardiovaskularnih oboljenja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je sprovedena u Crnoj Gori naši građani unose duplo veću količinu soli od preporučene. Prosječno građani Crne Gore unose 11,6 grama soli na dnevnom nivou, a preporuka SZO je pet grama soli. Pušenje je veliki problem naše populacije sa kojim se moramo boriti na svim nivoima.

Faktori rizika za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti su i stres i pretjerana konzumacija alkoholnih pića. Naravno, tu je i faktor na koji ne možemo uticati, a to je nasljedna komponenta za nastanak ishemijske bolesti srca.

Kako na vrijeme otkriti bolest?

Bulatović: Redovnim preventivnim pregledima potrebno je prepoznati simptomatologiju, kao i pažljivo sprovesti ispitivanja i dijagnostiku koja može upućivati na nastanak kardiovaskularnog oboljenja. Ukoliko u porodičnoj anamnezi pacijenta postoji ishemijska bolest srca potrebne su i češće kontrole kod izabranog ljekara.

Koliko je često potrebno obavljati specijalističke preglede?

Bulatović: Kao što sam već naveo, preventiva i redovni sistematski pregledi kod izabranog doktora su ključni. Izabrani doktori i internisti iz domova zdravlja su bitni kod tretiranja manje komplikovanih oblika hipertenzije i stabilnih pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjem. Specijalističke preglede kardiologa kod pacijenata koji imaju teži oblik srčanog oboljenja u zavisnosti od vrste i težine oboljenja potrebno je vršiti jednom u šest do dvanaest mjeseci. Ovom prilikom bih istakao da je redovna upotreba propisane terapije veoma značajna, a tretiranje istih može adekvatno biti sprovedeno od strane izabranog ljekara.

U kojoj mjeri ljetnje temperature utiču na nepravilan rad i smetnje u radu srca?

Bulatović: Nagle promjene temperature i vazdušnog pritiska štetno utiču na sve rizične grupe pacijenata. Tropske temperature utiču na povećanje rizika od srčanog udara, embolije pluća, dehidratacije, ali i učestalih srčanih tegoba. Veoma je važno redovno korišćenje propisane terapije, adekvatna rehidratacija organizma i izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana (od 10 h do 17 h). Takođe, razlika između klimatizovane prostorije i spoljne sredine ne bi trebalo da bude veća od pet do sedam stepeni. Nagle promjene temperature povećavaju rizik, što može izazivati spazam krvnog suda i nastanak anginoznih tegoba.

Kada je riječ o listama čekanja, već nekoliko godina unazad najduže liste su na Klinici za bolesti srca. Trenutno je na listi Centra za kardiohirurgiju 34 osoba. Zbog čega je, po Vašem mišljenju, to tako?

Bulatović: Ne bih se složio sa Vama kada su u pitanju liste čekanja na Klinici za bolesti srca, moram naglasti da su liste čekanja najmanje u regionu, listu čekanja za koronarografiju nemamo, svi pacijenti se blagovremeno rješavaju.

Kada se radi o pacijentima koji su planirani za kardiohiruršku operaciju, prvu kategoriju čine pacijenti koji zahtijevaju hitnu kardiohiruršku intervenciju i koji se zbrinjavaju u okviru iste hospitalizacije nakon sprovedene dijagnostike i indikacije za neophodnu intervenciju.

Drugu kategoriju čine pacijenti koji su indikovani za kardiohiruršku operaciju u roku od 30-45 dana, te se nakon ambulante preoperativne priprema pacijenti hospitalizuju za intervenciju.

Treću kategoriju čine pacijenti koji se su indikovani za redovnu operaciju i kod kojih je procijenjeno da ne postoji povećan rizik, i takvi pacijenti se i u okruženju mogu zbrinuti u roku od šest do 12 mjesici. Kod nas je period čekanja od četiri do šest mjeseci. Moram naglasiti da ima pacijenata koji su indikovani za kardiohiruršku intervenciju, ali koji još nijesu motivisani za operaciju i koji na poziv istu odlažu.

U planu nabavka angiografskog aparata

Da li Centar za kardiohirurgiju KCCG ima svu neophodnu opremu za rad i dovoljan broj hirurga? Da li su u planu radovi na rekonstrukciji ili obnovi opreme?

Bulatović: U Centru za kardiohirurgiju je zaposleno šest kardiohirurga, što je dovoljan broj za zbrinjavanje pacijenata. Rekonstrukcija Klinike za bolesti srca je obavljena 2017. godine. Od opreme u 2017. godini su nabavljena dva ultrazvučna aparata, nakon nabavke ergobicikla započet je program ergospirometrije. Nabavkom najsavremenijeg angiografskog aparata povećali smo broj intervencija iz oblasti kardiologije, neurologije, neurohirurgije, vaskularne hirurgije koje mogu da se rješavaju interventnim putem i po najsavremenijim svjetskim preporukama. U toku godine je započet program za NMR srca i planirana je nabavka još jednog angiografskog aparata.

Koliko se u Centru koriste savremene metode u kardiohirurgiji? Koje se sve metode koriste?

Bulatović: Pored standarnih kardiohirurških operacija, bajpas i valvularne hirurgije, u Centru se vrše i operacije urođenih srčanih mana kod odrasle populacije u saradnju sa sa prof. dr Alesandrom Đambertijem iz Milana. Takođe, radimo TAVI procedure, kao i interventno zatvaranje FOA i ASD.

Copyright © 2019 PV Informer. Sva prava zadržana.