Mrestilište na rijeci Breznici, u čije je renoviranje Sportski ribolovni klub “Lipljen” uložio više od 50. 000 eura počelo je sa radom krajem prošle godine.

Predsjednik “Lipljena” Vaso Knežević je za portal izjavio da su radovi odavno završeni i da su godinu dana čekali dozvolu od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi mogli da krenu u proizvodnju autohtone potočne pastrmke, crnomorskog sliva.

Prije desetak dana iz nadležnog Ministarstva je u SRK“Lipljen“ stiglo obavještenje da je zahtjev usvojen i da je dobijena saglasnost na projekat akvakulture za proizvodnju autothone pastrmke u mrestilištu u parku „Vodice“.Ostale su samo formalnosti oko potpisa Ministra za d0bijanje saglasnosti nakom čega će dozvola vrlo brzo biti proslijeđena poštom.

Mrestilište u parku „Vodice“je opština Pljevlja na neodređeno vrijeme ustupila SRK “Lipljen”. Adaptirana je unutrašnjost objekta, urađena sva infrastruktura, a u unutrašnjim bazenima obložili kadice,a izvršena i adaptacija vanjskih bazena. Sredstva za rekonstrukciju mrestilišta obezbjeđena je uz pomoć Rudnika uglja, Opštine i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.Predsjednik SRK “Lipljen” koji gazduje pljevaljskim vodama, kazao je da su matične primjerke autohtone patočne pastrmke crnomorskog sliva izlovljavali iz Ćehotine.

Po rječima predsjednika kluba :“Za svaki pojedinačni primjerak ribe uradili smo DNK analizu da bi se utvrdila autohtonost potočne pastrmke. DNK analizu smo radili sa profesorom Danilom Mrdakom sa Biotehničkog instituta iz Podgorice.

One ribe koje su po DNK odgovarale, njih smo ostavili za dalju reprodukciju odnosno mriješćenje. Cilj nam je da stvorimo matično jato koje ćemo imati uvijek u mrestilištu i od tog matičnog jata da proizvodimo riblju mlađ te autohtone salmonide,a kapacitet mrestilišta je 200.000 jaja“.

U mrestilištu kako mlađ bude rasla, klasiraće se u pomoćni objekat i na kraju u spoljašnje bazene. Autohtonu ribu ćemo držati dok naraste do dužine od 10 do 12 centimetara, odnosno koliko može za jednu godinu da izraste i odmah radimo poribljavanje.

Cilj je da poribljavamo pljevaljske vode a stvoriće se i određeni višak koji ćemo ponuditi za ostale crnogorske rijeke koje pripadaju crnomorskom slivu, kao što su Lim, Tara i Piva. Ionako je Zakon o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi striktan i obavezujući da svaki korisnik voda mora da poribljava svoje vodotoke, ali isključivo autohtonim ribama. Pošto u Crnoj Gori niko ko ima ribnjake-mrestilišta nema autohtonu, ribu mi ćemo zasada biti jedini“, kazao je Knežević.

Rekonstrukcijom spoljnih bazena, istakao je on, stvoreni su uslovi i za uzgoj konzumne ribe.Prema projektu, ribnjak bi trebalo da bude samoodrživ nakon treće godine funkcionisanja.Nakon dobijanja dozvole stiču se formalno – pravni uslovi za poribljavanje pljevaljskih vodotoka.U mrestilištu trenutno ima oko 30 hiljada mlađi autothone potočne pastrmke sa kojom će biti najviše poribljen dio Ćehotine na kome je bio pomor ribe 2019.godine.