Srzentić: Priča o PayPalu zatvorena, potpunu uslugu pružaće druga kompanija

    3 dana pre 149 pregleda Izvor: POBJEDA

Pored Strategije digitalne transformacije, započet je i rad na izradi strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026, zbog čega smo početkom prošle sedmice održali konsultacije sa predstavnicima privrede, akademske zajednice, NVO sektora i međunarodnih udruženja u Crnoj Gori, kako bismo prikupili sve prijedloge, sugestije i aktivnosti koji će biti uključeni u obje strategije

Pitanje proširivanja saradnje sa PayPalom je zatvoreno, a u toku su pregovori sa drugom kompanijom koja će našim građanima i privredi omogućiti potpunu uslugu onlajn plaćanja, kazala je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić u intervjuu za Pobjedu.

Ona je kazala i da je u okviru projekta koji naša zemlja realizuje sa UNDP-jem, a uz podršku EU, napravljena lista od desEt prioritetnih novih elektronskih servisa koji su prepoznati kao važni za građane i privredu, kao i da će te usluge zavisiti od institucija i njihove spremnosti da ih realizuju. Ministarstvo će raditi na infrastrukturnom kreiranju ambijenta koji će poboljšati uvezanost sistema.

POBJEDA: Posljednju godinu, od početka epidemije u Crnoj Gori, IT sektor je pokazao koliko je zaista važan za društvo, pa smo imali i neka brza rješenja unutar zdravstvenog i obrazovnog sistema. Što možemo dalje da očekujemo u ovim oblastima?

SRZENTIĆ: Pandemija korona virusa je podstakla i ubrzala digitalnu transformaciju u svim oblastima, a posebno digitalni odgovor na krizu je bio neophodan u oblasti zdravstva i obrazovanja kako bi se građanima obezbijedila brza zdravstvena usluga, a đacima učenje na daljinu. Kada govorimo o zdravstvu, bitno je pomenuti da smo u prethodnom periodu u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, ali i privatnim i civilnim sektorom, kreirali dvije nove platforme: covidodgovor.me, vebsajt putem kojeg se građani mogu prijaviti za proces vakcinacije, kao i pratiti sve najnovije informacije u vezi sa opštom imunizacijom stanovništva i borbom protiv korona virusa. Takođe, uspostavili smo kol centar 1717 kako bi građani mogli i telefonskim putem da se prijave za vakcinaciju.
Prepoznajemo da postoji velika potreba građana u oblasti digitalizacije zdravstva i u narednom periodu ćemo, zajedno sa Ministarstvom zdravlja, analizirati i identifikovati koji su to servisi koji najviše interesuju građane i koji su im najpotrebniji kako bismo mogli da iskoristimo sve resurse Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija da pomognemo u njihovom kreiranju i realizaciji.

POBJEDA: Jeste li upoznati sa Strategijom razvoja informacionog društva od 2016. do 2020? Pripremate li, ili već jeste, sličan dokument? Što je planirano?

SRZENTIĆ: Strategija razvoja informacionog društva od 2016. do 2020, njeno ostvarenje i rezultati su nam poslužili kao osnova za pripremu strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026. čija je izrada u toku. Koliki je značaj ove strategije pokazuje i činjenica da je digitalna transformacija prepoznata kao jedan od strateških prioriteta u Programu rada Vlade za 2021. godinu, što će umnogome pomoći da sve snage udružimo sa privatnim, akademskim i civilnim sektorom, kako bismo kroz razvoj digitalnih servisa, mijenjanje politika i normativnog okvira, kao i unapređenje ICT ambijenta uticali na sveobuhvatni ekonomsko-društveni razvoj.
U isto vrijeme, pored strategije digitalne transformacije, započet je i rad na izradi strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026, zbog čega smo početkom prošle sedmice održali konsultacije sa predstavnicima privrede, akademske zajednice, NVO sektora i međunarodnih udruženja u Crnoj Gori, kako bismo prikupili sve predloge, sugestije i aktivnosti koji će biti uključeni u obje strategije. Kroz javne pozive za rad na izradi strategija, konsultacije i radne grupe želimo da obezbijedimo veće učešće javnosti u procesu izrade strateških dokumenata i učinimo proces inkluzivnim i otvorenim od početka.
Veoma smo zadovoljni kako je privreda odreagovala i uključila se od samog početka u proces konsultacija. Ovo je dokument kojim treba da utvrdimo strateški okvir digitalne transformacije u naredne četiri godine. Ministarstvo je objavilo i javni poziv za učešće predstavnika nevladinog sektora u radnoj grupi. Otpočeli smo aktivnosti u saradnji sa našim partnerima na izradi analize i studije koje će pokazati trenutno stanje i nivo digitalizacije u Crnoj Gori, kao i predloge za unapređenje u određenim oblastima. U narednom periodu ćemo sa Radnom grupom, u koju će biti uključeni svi relevantni akteri iz javnog, privatnog i civilnog sektora, nastaviti na aktivnostima izrade strategije digitalne transformacije. Takođe, u stalnoj smo komunikaciji sa predstavnicima vlada Estonije, Slovenije, Amerike i Velike Britanije u dijelu digitalnog razvoja i transformacije javne uprave, pa dijeljenje njihovih najboljih praksi, analiza, ali i otvorenih platformi nam olakšavaju budući digitalni razvoj naše zemlje.

POBJEDA: Koje nove digitalne servise mogu očekivati crnogorski građani u skorije vrijeme?

SRZENTIĆ: Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija kontinuirano radi na razvoju novih elektronskih servisa i digitalnih alata. Razvili smo web aplikaciju eFaktura koja nudi besplatan servis za fiskalizaciju bezgotovinskih faktura. Trenutno je u testnoj fazi razvoja i biće namijenjena malim privrednicima i preduzetnicima. Takođe, razvili smo web platformu ObavijestiMe koja će doprinijeti boljoj i efikasnijoj komunikaciji javnih institucija sa građanima. SMS porukom ili e-mailom građani će biti obaviješteni o brojnim servisnim informacijama u organima državne uprave ili lokalnim samoupravama, statusima transakcija, javnim pozivima i ostalim informacijama. Pokrenuli smo portal e-Firma na kojem je omogućena onlajn registracija privrednih društava, a postojećim firmama omogućeno je da onlajn podnose i dobijaju zahtjeve za potvrde u CRPS-u i Upravi javnih prihoda. Radimo na razvoju web platforme IskorisTIprilike koja će biti interna poslovna mreža za državne službenike i koja će doprinijeti usavršavanju znanja službenika i njihovom karijernom razvoju.

U okviru projekta koji realizujemo sa UNDP-jem, a uz podršku EU, napravili smo listu od deset prioritetnih novih servisa na portalu eUprave, koji su prepoznati kao važni, ne samo za građane već i za privredu. Kao jednu od usluga koju je potrebno razviti u narednom periodu prepoznali smo uslugu e-Upisa na fakultete, elektronsku prijavu za identifikacione dokumente i pasoše, kao i pružanje proaktivnih informacija o isteku dokumenata, omogućavanje građanima da se prijave za novu vozačku dozvolu elektronski, kao i dobijanje informacije o isteku iste, elektronsku registraciju vozila, eZapošaljavanje, eIspit – omogućavanje građanima da sve vrste ispita prijave elektronski, elektronska registracija rođenja i smrti, elektronska prijava vjenčanja. Kada je u pitanju biznis sektor, pokušaćemo da realizujemo elektronsku prijavu zaposlenih, dalji razvoj elektronske registracije preduzeća itd. Sve ove usluge će se realizovati sa nadležnim institucijama, prije svega, kroz detaljnu analizu procesa i prepoznavanja eventualnih barijera u normativnom dijelu. Sve usluge zavise od institucija i njihove spremnosti da ih realizuju, a Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija radi na prepoznavanju prioritetnih i važnih usluga, kao i infrastrukturnom kreiranju ambijenta koji će poboljšati uvezanost i interoperabilnost sistema, kako bi digitalno putovanje u bilo kom procesu za građane i građanke bilo u potpunosti svrsishodno.

POBJEDA: Često su građani u situaciji da budu „kuriri“ državi, da nose dokument jedne državne institucije u drugu instituciju – kao npr. između Poreske uprave i Fonda PIO i sl. Što se radi na tom planu?

SRZENTIĆ: Novom strategijom reforme javne uprave prepoznaće se i unapređenje ovog procesa, odnosno osnaživanje i veća upotreba Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka, kako bi Zakon o upravom postupku i Zakon o elektronskoj upotrebi zaživjeli u punom smislu. Naime, oba zakona definišu dostavljanje dokumenata, odnosno elektronsku razmjenu podataka po službenoj dužnosti, kako bi građani bili oslobođeni traženja različitih potvrda i podataka koje javna administracija već ima. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija kontinuirano inicira uključivanje i povezivanje svih registara kao i kreiranje e-Usluga kod drugih institucija.

POBJEDA: Što se dešava sa PayPalom? Jesu li ti pregovori potpuno napušteni, jer je premijer najavio u odgovorima građanima povodom 100 dana Vlade, da se radi na dogovoru sa nekim alternativnim provajderom? O kome je riječ?

SRZENTIĆ: Na početku rada Vlade prepoznali smo ovo pitanje kao biznis barijeru i pitanje proširivanja saradnje sa PayPalom je zatvoreno. Sa kolegama iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Ministarstva ekonomskog razvoja ušli smo u pregovore sa drugom kompanijom koja će našim građanima i privredi omogućiti potpunu uslugu onlajn plaćanja. Imajući u vidu da razgovori još traju i zbog povjerljivosti informacija tokom samih pregovora, ne možemo u ovom trenutku otkrivati više informacija.

POBJEDA: Jedan od najkomplikovanijih dokumenata svugdje na svijetu je dobijanje građevinske dozvole. U Irskoj se čak i taj dokument godinama unazad „vadi“ po principu jednog šaltera – onlajn. Možemo li očekivati takav servis i kod nas ili je to, ipak, naučna fantastika za Crnu Goru?

SRZENTIĆ: Prepoznali smo ovo kao barijeru i za građane i privredu i ovu uslugu smo uvrstili kao prioritetnu u okviru projekta koji realizujemo sa UNDP-jem. U narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma radićemo na definisanju svih preduslova za elektronsko podnošenje ovih zahtjeva.

                                                                                        Bez papira i šaltera

POBJEDA: Radi li se na kreiranju jedinstvene baze podataka stanja građana kao preduslova za razvoj mnogih usluga, pa i pojednostavljivanja mnogih poslova samoj državi, poput kreiranja socijalnih kartona, pa čak i popisa i sl?

SRZENTIĆ: Ministarstvo unutrašnjih poslova vodi jedan od ključnih registara, a to je Centralni registar stanovništa koji je već u upotrebi i povezan je sa Jedinstvenim informacionim sistemom za elektronsku razmjenu podataka. Ovaj sistem omogućava da organi, odnosno drugi subjekti, razmjenjuju podatke iz elektronskih registara koje vode i informacionih sistema kojima upravljaju. Zahvaljujući ovom sistemu neće biti potrebe da građani i privreda donose potvrde i dokumenta koje izdaju drugi organi državne uprave, jer će se podaci razmjenjivati po službenoj dužnosti shodno Zakonu o upravnom postupku. Na ovaj način se štedi vrijeme i novac građana koji u budućnosti neće morati da lično donose razne vrste potvrda kao dokaz da su upisani u neki registar ili slično. Upravo ovaj sistem je zaslužan za razvijanje značajnih elektronskih usluga, kao što su: ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, provjera plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, elektronski upis djece u osnovne škole i vrtiće, vođenje internih evidencija organa.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Pogledajte rezultate glasanje po opštinama

31. avgusta 2020. 20813 pregleda

Pljevaljska „vještica u magli“

20. decembra 2020. 8336 pregleda

Na Jabuci “pali” šverceri narkotika

15. jula 2019. 7604 pregleda

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27. marta 2020. 7543 pregleda

Pljevlja u doba Korone 19.03.2020. (VIDEO)

19. januara 2021. 7301 pregleda

Divljak u gradu (VIDEO)

7. januara 2020. 7223 pregleda
%d bloggers like this: