Glavna vijest proteklih nekoliko dana je da su Amazoniju zahvatili stravični požari uzrokovni kombinacijom ljudskih fakora i klimatskih promjena. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u najvećoj prašumi svijeta izbilo je više od 72.000 požara.

Amazonija gori svake godine za vrijeme sušne sezone, ali situacija nikada nije bila ovoliko alarmantna. Od četvrtka se pojavilo oko 10.000 novih žarišta, a svakog minuta vatra proguta dio prašume veličine fudbalskog terena.

Svjetski mediji, naučna javnost, aktivisti za zaštitu životne sredine i poznate ličnosti zajedničkim naporom podižu svijest o tome koliko je najveća kišna šuma dragocjena za opstanak planete.

Slušamo podsjećanja da „pluća svijeta“ proizvode 20 odsto ukupnog vazduha koji dišemo i da su ključna za borbu protiv globalnog zagrijavanja, ali da bismo shvatili šta to tačno znači, najbolje je da se zapitamo šta bi se desilo sa Zemljom kada Amazonije ne bi bilo.

Odgovor je da bismo se suočili s katastrofom neviđenih razmjera, krajem ere kakvu poznajemo, jer Amazonija ne stvara samo kiseonik, već nas štiti i od mnogih opasnosti za koje nismo ni svjesni da postoje. Njeno uništenje ne bi pogodilo samo lokalno područje Južne Amerike već bi stvorilo haos širom planete.

Katastrofe koje bi nas zadesile bez Amazonije

Prema istraživanju objavljenom u časopisu „Nature“, atmosferski uticaj potpunog nestanka tropskih šuma mogao bi dovesti do rapidnog porasta globalne temperature za 0,7 stepeni Celzijusovih, što bi udvostručilo globalno zagrijevanje biljleženo od 1850.

Budući da prašume vodu iz zemlje pretvaraju u vlagu u vazduhu i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestala Amazonija, vazduh bi na tom području postao suv i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelom svijetu stvarajući haos.

Povećanje temperature koje nastaje zbog krčenja ili požara stvara velike tople vazdušne mase koje se kreću prema gore. Kad uđu u gornju atmosferu, one izazivaju strujanje i kreću se u različitim smjerovima. Nestanak Amazonske prašume značajno bi uticao na klimu u nekim od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih regija.

Studija je pokazala da je Amazonija ta koja donosi kišu i u okolno područje i da „krčenje šuma može smanjiti kišu u širokom regionu“. Tada bi došlo do suša u bogatim poljoprivrednim područjima Brazila, Paragvaja i Urugvaja.

Suše znače manje zalihe hrane i pijaće vode, ali i nove požare koji bi zagadili atmosferu i uništili šumu.

Ekolozi koji se bave kretanjima vlage u atmosferi, predviđaju da će nad područjem Amazonije, ako nestane prašuma, u najboljem scenariju padati 15 odsto manje kiše, a u najgorem će ono postati suvo kao pustinja Negev.

U Amazoniji se nalazi 390 milijardi stabala koja se mogu podijeliti na oko 16.000 vrsta, pa bi njihov nestanak imao katastrofalne posljedice na svjetski biodiverzitet.