U ovom trenutku u našoj zemlji ima 3.750 policijskih službenika, dok je važećim pravilnikom u Upravi policije sistematizovano 5.377 radnih mjesta za policajce. Vladina dokumenta objavljena prije dva mjeseca ukazuju da je hitno potrebno 400 službenika, a da je dugoročno taj broj mnogo veći.

Sagovornici portala smatraju da taj problem nije nepremostiv, ali da je potrebno napraviti nekoliko krupnih koraka.

Nezavisni sindikat policije i predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, Ivan Pekić, govorili su za naš portal o kratkoročnim, ali i dugoročnim mjerama koje treba preduzeti kako bi se reformisao sektor policije. Oni pričali o potrebi organizovanja ubrzanih specijalističkih kurseva, reformi Policijske akademije, izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i neophodnom ulaganju u obrazovanje…

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), do trenutka objavljivanja teksta, nijesmo dobili odgovore na ovu temu.

“Neophodno podmlađivanje kadra u svim segmentima sistema”

Kadrovsko stanje u policiji ocijenjeno je kao zabrinjavajuće, iz razloga što Upravu policije godišnje napusti između 150 i 200 policajaca, a zaposli se oko 50 svršenih polaznika Policijske akademije. To piše u Vladinom dokumentu o stanju u Ministarstvu unutrašnjih poslova iz novembra 2023. U njemu stoji da od ukupnog broja policajaca koje Crna Gora ima, čak 75 odsto je starosti između 40 i 67 godina.

“Ovom stanju najviše doprinosi situacija u bezbjednosnom sektoru koja je jako teška, a proces rada se odvija samo zahvaljujući nadljudskim naporima i volji policijskih službenika da daju i više nego što su njihove fizičke mogućnosti. Većim brojem radnih sati nadomješćuju nedostatak kadra. Pored samih policijskih službenika, koji trpe veliki psiho-fizički napor, najveći teret podnose naše porodice od kojih smo dodatno odvojeni”, smatraju u Nezavisnom sindikatu policije.

Dolaskom u tu službu, kako navode, ipak su bili svjesni žrtve koja se traži i na nju su pristali.

“Država prvo treba da donese politiku mjera za razvoj i reorganizaciju sistema bezbjednosti u Crnoj Gori. Prvo treba očistiti redove Uprave policije i drugih službi bezbjednosti na način da se iz tih službi istisnu ljudi koji su imali kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama. Ono što država ne radi jeste ulaganje materijalnih sredstava u samu Upravu policije”, dodali su.

Kada pogledate objekte u kojima oni rade, kako navode iz Nezavisnog sindikata, radi se o ruiniranim objektima, kancelarijama u kojima radi više ljudi nego što je propisano.

“Svi smo svjedoci da danas u saobraćajnim patrolama najčešće viđamo samo jednog službenika, u kriminalističkoj policiji je, takođe, veliki manjak ljudstva, neki granični prelazi su povremeno ili privremeno zatvoreni. Neophodno je podmlađivanje kadra u svim segmentima sistema, a naša je ocjena da se sa tim procesom kasni najmanje pet godina. U prethodnom periodu, nažalost, nije bilo sluha za ovaj problem, nije postojala nikakva strategija razvoja policije. Kao što vidimo, to danas dolazi na naplatu svima nama”, smatraju u Nezavisnom sindikatu policije.

Ubrzani kursevi kratkoročno bi mogli da pomognu

Imajući u vidu hitnost situacije, ali i potrebu da budući službenici prođu adekvatnu, iako ubrzanu obuku, predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, Ivan Pekić smatra da se mogu napraviti i kursevi od pola godine do godinu.

“Moramo uzeti u obzir da ti kursevi ne mogu biti kraći, da bi imali obučenog čovjeka kome bi dali zvanje policajac”, dodaje on.

Iz Nezavisnog sindikata su saglasni sa tim, i objašnjavaju kako bi to izgledalo.

“Organizovanje takvih ubrzanih kurseva bi bilo tako da se polaznici obučavaju za određenu oblast gdje bi kasnije bili raspoređeni da rade (granična policija, saobraćajna, kriminalistička…)”.

“Policijsku akademiju u Danilovgradu preimenovati u kriminalističko – policijsku akademiju”

Trenutni broj polaznika na Policijskoj akademiji u Danilovgradu potrebno je povećati na 150, umjesto dosadašnjih 90, navodi Pekić.

“Taj broj 55 je već ranije podignut na 90. Kada uzmete u obzir da je potrebno dvije godine da jedan svršeni akademac dođe do zvanja policajca, mi nećemo stići dovoljno ljudi da zaposlimo. Veći je odliv nego priliv službenika. Veliki broj, zbog beneficiranog radnog staža, odlazi ranije u penziju i samo podizanjem broja akademaca koji se primaju možemo, u korak sa vremenom, nadomjestiti potreban broj”, dodaje on.

Prema njegovom mišljenju, postojeću akademiju hitno treba preimenovati.

“Mi imamo studente koji sa Akademije izlaze sa zvanjem policajca, što je neprimjereno. Stoga, prijedlog da policijsku akademiju u Danilovgradu preimenujemo u kriminalističko-policijsku akademiju, gdje bi obrazovanje trajalo četiri godine, a ne kao do sada godinu i po dana. U takvim uslovima imali bismo diplomirane oficire policije, kao što je to u regionu – u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji”, smatra naš sagovornik.

Nezavisni sindikat policije, sa druge strane, ocjenjuje da je izdvajanje sredstava iz MUP-a, za instituciju koja treba da školuje buduće službenike tog ministarstva, potpuni promašaj.

“Tu se možda i najbolje vidi nedostatak vizije razvoja policije, ali su očigledno neki drugi interesi bili važniji. Obrazovna ustanova koja nosi prefiks „policijska“ školuje mnogo kadrova nekih drugih profesija, dok istovremeno policijski aparat grca zbog nedostatka kadra. Upravo je stavljanje u pravu funkciju policijske akademije jedan od načina rješavanja problema nedostatka kadra. Vjerujemo da će novi menadžment MUP-a kao i Vlada u cjelini imati potpuno drugačiji pristup rješavanju ovog problema i da on neće biti „guran pod tepih“ kao što su to radili njihovi prethodnici”, smatraju u Sindikatu.

“Izmijeniti Zakon o unutrašnjim poslovima, omogućiti zapošljavanje u policiji sa IV stepenom…“

Osim toga, treba obratiti pažnju, dugoročno posmatrano, upozoravaju iz Sindikata, na kriterijume prilikom zapošljavanja.

Iako neke kratkoročne mjere mogu da pomognu, potrebna je dugoročna vizija razvoja.

 „Nije dobro, ako sada bez ikakvih ili sa lošim i niskim kriterijumima zaposlimo previše ljudi, a onda za godinu, dvije ili pet shvatimo da to nije kvalitet koji treba ovoj službi. Potrebna je i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, kako bi se omogućilo zapošljavanje u policiji sa IV stepenom srednje stručne spreme a ne isključivo sa V, kako je sada predviđeno”, smatraju u  Nezavisnom sindikatu policije.

Prema njihovim riječima, potrebno je i produženje trenutnih uslova za odlazak u penziju do 2030.

“Veliki broj kolega koji se osjećaju zdravim i sposobnim odgodio bi odlazak u penziju i nastavio da radi. Sadašnji uslovi za penzionisanje važe do kraja 2025. Ljudi nakon tog datuma ne znaju da li će uslovi biti lošiji. Produženjem ovog roka oni bi stekli sigurnost i nastavili da rade tako da bi se spriječio odliv iskusnog kadra. Primanja, oprema za rad, status u društvu moraju biti na mnogo većem nivou”, kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.

Sa tim je saglasan i Pekić.

“Samo na taj način možemo sjutra tražiti od omladine da se zainteresuje za zvanje policajca i obuku na policijskoj akademiji”, rekao je on.

Ono što, takođe, može preduzeti država jeste donošenje određenih mjera, smatra Pekić, kao što je veting, provjera imovine i načina života određenih policijskih službenika, za koje postoji osnovana sumnja da su u komunikaciji sa kriminalnm grupama.

“Potrebno je i formiranje odjeljenja za borbu protiv Savremenog organizovanog kriminala i visoke korupcije. Odjeljenje koje će se baviti samo borbom protiv visoke korupcije u sklopu Uprave policije”, zaključuje Pekić.