Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u intervjuu za portal Standard izrazio je zadovoljstvo povodom izglasavanja zakona o medijima i javnom servisu, uz poseban akcenat da oni po prvi put prepoznaju internet portale kao dio medijske scene u Crnoj Gori. S druge strane, Bogdanović je isključiv da će država u narednom periodu preduzeti sve zakonom dozvoljene mjere protiv platformi za širenje laži.

Bogdanović je, takođe, zadovoljan činjenicom da su u ovom mandatu, kroz relativno kratko vrijeme, razvijene kreativne forme menadžmenta u kulturi, koje su desetinama crnogorskih stvaralaca pružile mogućnost za umjetnički napredak. On je podsjetio da je samo tokom pandemije COVID-19 umjetnicima podijeljena novčana podrška od blizu milion eura. Kao koordinator DPS-a za Opštinu Ulcinj na predstojećim izborima, ministar Bogdanović je sa čitaocima Standarda podijelio i viziju kulturnog turizma u tom gradu. Opisao je i kakve su aktivnosti u toku, koje će dovesti do potpune prepoznatljivosti te najjužnije crnogorske opštine.

Na pitanje novinara : Zakoni o medijima i javnom servisu – Da li smatrate da je novim zakonskim rješenjem dobro uređen sistem funkcionisanja komercijalne medijske zajednice i Javnog servisa u Crnoj Gori? Kako će država riješiti problem brojnih internet stranica, koje se predstavljaju kao mediji, a nijesu registrovani kod Agencije za elektronske medije?

BOGDANOVIĆ: Dva zakona koja su usvojena krajem prošlog mjeseca, bez sumnje, jesu znatno bolja u odnosu na prethodna, možda i najbolja u regiji. To se naročito odnosi na Zakon o medijima, koji donosi brojne inovativne odredbe, ali i prvi put prepoznaje internet portale kao dio medijske scene u Crnoj Gori. Upravo u tom podatku i leži odgovor na dio vašeg pitanja – transparentnost vlasništva i objava impressuma biće obaveza svih medija, pa tako i internet portala. Da li je to i konačno rješenje u pogledu portala koji se dominantno bave širenjem dezinformacija – naravno da nije. No, to nije samo naš problem, dijelimo ga sa mnogim državama, pa zajedno radimo i na osmišljavanju solucija koje će voditi ka još vidljivijim rezultatima borbe protiv lažnih vijesti. Riječ je o procesu koji će trajati, a koji će, već je izvjesno, izroditi i nove metode onih koji se bave dezinformisanjem, a na to moramo imati adekvatne odgovore. Upravo taj aspekt mora biti jedan od ključnih kada je riječ o medijima u narednom mandatu Vlade Crne Gore. To, naravno, ne znači da treba pribjegavati bilo kakvoj represiji, naprotiv, ali jasno moramo razgraničiti šta su mediji, a šta platforme za širenje laži. Na tom planu danas imamo mnogo ozbiljniji rad nego ranije – imamo novo zakonsko rješenje, imamo i brojne organizacije civilnog sektora koje se bave pitanjem identifikovanja dezinformacija, a na kraju, imamo i najsvježije primjere, poput Facebooka, koji je obznanio da će povesti računa o vjerodostojnosti objavljenog sadržaja iz Crne Gore. Sve to treba da bude jasan signal kako prisustvo i uticaj izvora dezinformacija u našoj državi nije potcijenjen.

Što se tiče sistema funkcionisanja komercijalnih emitera i Javnog servisa, ta oblast nije bila samo predmet zakonske regulative, već i naših konkretnih aktivnosti tekuće godine. Tom smo pitanju posebnu pažnju posvetili kroz nedavne razgovore sa predstavnicima medija tokom dijaloga u okviru „Saveza za Evropu“, a tokom pandemije COVID-19 sproveli smo posebni konkurs isključivo za komercijalne medije. Time smo dokazali da u potpunosti razumijemo njihovu ulogu, da želimo maksimalno da ohrabrimo i podržimo njihov rad i da nećemo dozvoliti da bilo koji medij bude suočen sa problemima u radu. No, pomenuta tematika ima znatno šire okvire i potrebno je u kontinuitetu osmišljavati sve bolja rješenja – kako kada govorimo o komercijalnim medijima, tako i kada je u pitanju Javni servis.

Kao ministar kulture u ovom četvogodišnjem mandatu šta bi ste posebno istakli kao napredak u resoru koji vodite?

BOGDANOVIĆ: Od svega što je urađeno izdvojio bih nove oblasti u okviru kulture koje su zaživjele u kratkom periodu. Tu prije svega mislim na sferu kreativnih industrija, gdje već imamo tri realizovana konkursa, mnoštvo proizvoda i, što je najvažnije, desetine crnogorskih stvaralaca koji su zahvaljujući programu „Kreativna Crna Gora“ uspjeli da se predstave domaćem i regionalnom tržištu. Tokom dvije godine, podrška kreativnim industrijama u Crnoj Gori evoluirala je od projekata koji pripadaju, ako tako mogu reći, konvencionalnom stvaralaštvu, pa sve do novih ideja iz oblasti gejminga i ICT-a.

Još jedno novo polje na kojem smo paralelno radili, bilo je uspostavljanje regionalnih kreativnih centara, odnosno habova, kao multifunkcionalnih lokacija od značaja i za naše stvaraoce i za buduće rezidencijalne programe. U tom kontekstu, pomenuo bih projekte u Kotoru, Baru, Podgorici, Bijelom Polju i Šavniku, gdje već imamo, ili ćemo uskoro imati, centre koji će u bitnoj mjeri doprinijeti boljim uslovima po regionalnu umjetničku scenu u Crnoj Gori. Na taj način, ujedno, stvorili smo i pretpostavke za rezidencijalne programe na bilateralnom nivou, odnosno za razmjene – umjetnici iz inostranstva dolaziće u Crnu Goru, a naši će boraviti u njihovim državama. Tim povodom imali smo i intenzivne dogovore sa ministarstvima kulture nekoliko evropskih država. Ipak, pandemija COVID-19 uticala je da početak realizacije odložimo, ali nema sumnje da će i to uslijediti u bliskom vremenskom periodu.

Takođe, nastojali smo da pružimo podršku kulturi i umjetnicima i na nacionalnom i na lokalnom nivou. Proteklih godina težili smo da u još većoj mjeri budemo oslonac festivalskim i drugim sadržajima koji utiču na pozicioniranje Crne Gore kao destinacije, a pritom i da ojačamo institucije kulture. Naša ambicija bila je i da crnogorskim umjetnicima omogućimo što veću vidljivost na regionalnoj i široj sceni, ali i da crnogorske umjetnike, koji stvaraju u inostranstvu uključimo u procese u njihovoj domovini. Mislim da smo u tome uspjeli, a prije svega da smo napravili odlične pretpostavke za još značajnije iskorake u sljedećem mandatu.

Najzad, naročito smo vodili računa o kulturnoj baštini i važnim nalazištima. Pod tim mislim i na brojna obimna arheološka istraživanja, poput Municipiuma S, Crvene stijene, Svača, Bara Žugića, ali i na razne spomeničke komplekse koje smo obnovili, a koji imaju posebnu vrijednost – poput onih na Barutani i Grahovu, te Lovćenske vile i drugih.

Poseban segment je menadžment u kulturi – kakvi su se preduslovi stekli da umjetnici mogu pristojno da žive od svog stvaralaštva?

BOGDANOVIĆ: Vjerujem da smo upravo kroz programe o kojima sam već govorio uticali na to da  preduslovi budu bolji nego ranije. Podrška Vlade Crne Gore stvaraocima izdašnija je iz godine u godinu – kako direktna, kroz sve brojnije konkurse i programe, tako i indirektna, kroz sredstva obezbjeđivana institucijama kulture, profesionalnim i amaterskim organizacijama, ansamblima, umjetničkim programima… Jasno je da je to proces koji zahtijeva vrijeme, ali i potpunu implementaciju modela o kojem sam govorio na početku obavljanja ove dužnosti – povezivanja kulture sa tržištem, veće vidljivosti crnogorskih umjetnika u regionalnim i širim okvirima, izdašnijih fondova namijenjenih umjetnicima i uspostavljanja infrastrukturnog okvira koji će stvaraocima pružiti optimalne uslove za rad. Taj proces ne tiče se samo umjetnika, već jednako i Vlade Crne Gore, tako da će i u narednom periodu na njemu biti rađeno uz puno partnerstvo.

Koji su efekti rada na afirmaciji kreativnih industrija?

BOGDANOVIĆ: Važno je to što smo stvaraocima sa dobrim idejama omogućili da realizuju svoje zamisli. A to je, uostalom, i jedna od uloga našeg Ministarstva – da bude servis, odnosno podrška autorima. Imajući u vidu da su iza nas tri konkursa, možemo reći da to već postaje i dobra praksa. Uz to, naročito mi je drago što je uglavnom riječ o mlađim ljudima.

Drugi, jako važan efekat, zbog kojeg smo i pokrenuli čitav program, bio je da crnogorski stvaraoci budu prisutniji na tržištu i da pružimo podsticaj da kultura postane i razvojna grana. Ona to danas jeste, makar kada je riječ o autorima iz programa „Kreativna Crna Gora“. Vjerujem da će uskoro to biti slučaj i sa drugim sektorima unutar kulture.

Kakav je plan za inovatore u sektoru kulture, s obzirom da je Zakon o inovacijama nedavno usvojen?

BOGDANOVIĆ: Ta se priča samo nadovezuje na sve što smo uradili u oblasti kreativnih industrija. Već smo implementirali mnoge mjere za inovatore u kulturi ili, da se bolje izrazim, za one koji kreativnošću prave iskorak – ne samo autorski, već i onaj od značaja za cjelokupnu kulturnu scenu.

Naravno, naši prioriteti su i da uz još izdašnije programe podržimo inovacije i da tim autorima, prije svega, obezbijedimo optimalan prostor za rad i prezentaciju projekata. Ta dva procesa uveliko su u toku, teku paralelno, a do skoro zapušteni i stari objekti uskoro će biti centri kreativnih i inovativnih procesa od značaja za crnogorsku kulturu.

Dosadašnjim radom pokazali smo da posebno držimo do progresivnih ideja i njihovih autora i nema sumnje da će to biti u fokusu i u budućnosti. Naravno, to ne znači da će druge grane kulture i umjetnosti biti zapostavljene, no obaveza Vlade jeste da prepozna nove trendove i podstakne ih koliko god je to u njenoj moći.

Koliko je Vlada pomogla stvaraocima u periodu pandemije COVID-19?

BOGDANOVIĆ: Kada je riječ o situaciji koju je prouzrokovala pandemija COVID-19, od marta do danas, što kroz mjere direktne podrške što kroz indirektne mehanizme, podržali smo stvaraoce iznosom od blizu milion eura. Naš je cilj bio da pomognemo svima – od autora iz, nazovimo ih, tradicionalnih oblasti umjetnosti, do onih koji pripadaju inovativnom sektoru. Zato su konkursi bili raspisani i za stvaraoce koji pripadaju pozorištu, muzici, književnosti ili filmu, ali i za one iz segmenta „Kreativna Crna Gora“.Ipak, naš ključni cilj je da kulturna scena što spremnije dočeka završetak pandemije, odnosno aktuelnih mjera, jer je auditorijum nakon gotovo polugodišnje pauze željan umjetničkih programa. Iz aktuelne perspektive, djeluje da će upravo povratak kulture, odnosno otvaranje pozorišnih i bioskopskih dvorana, simbolično predstavljati i povratak društva redovnim tokovima, životu kakav je bio prije marta.