Toplifikacija Pljevalja, kao najefikasniji način da se riješi problem ogromnog zagađenja vazduha u tom gradu, tema je o kojoj se priča od otvaranja Termoelektrane, prije 40 godina. Proteklih dana ta priča je aktuelizovana, a građani Pljevalja se nadaju da se ovog puta neće stati na obećanjima, tim prije što bi Vlada projekat toplifikacije trebalo da proglasi javnim interesom.

Krenulo je potpisivanjem ugovora o izgradnji prve faze toplovoda od Termoelektrane do centra grada i započetim pripremnim građevinskim radovima, potom je, nakon nedavnog enormnog zagađenja vazduha, parlamentarni Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje održao sjednicu u Pljevljima i razmatrao niz mogućih mjera za rješavanje velikog ekološkog problema, da bi Vlada najavila mogućnost da toplifikacija bude proglašena projektom od javnog interesa čime bi se dodatno ubrzao čitav proses.

Građani Pljevalja sa kojima je razgovarao novinar Radija CG, uglavnom pozdravljaju tu namjeru, uz nadu da se sve neće zadržati samo na obećanjima.

Kažu da je ideja dobra i spasonosna ako se relizuje, u suprotnom, kako ističu biće to još jedna prazna priča.

„Došlo je vrijeme da se stavi tačka i da konačno znamo hoće li biti toplifikacije ili neće. Naslušali smo se neispunjenih obećanja proteklih godina, a životna sredina je u međuvremenu potpuno degradirana. Ako je odluka pozitivna i toplifikacija prioritet, onda se mora hitno reagovati, inače će ovaj grad biti uništen do kraja“, kaže sagovornica Radija CG.

Njenog sugrađanina, koji toplifikaciju smatra neophodnom za ekološku zaštitu Pljevlja, brine nešto drugo.

„To je mogućnost da čitava priča bude politička i korišćena u neke predizborne svrhe. Nadam se da se to neće desiti“, navodi sagovornik Radija CG.

A dok Pljevljaci svoje domove ne budu grijali toplotnom energijom iz Termoelektrane, smanjenju zagađenosti mogle bi doprinjeti neke druge predložene mjere, poput umanjenja računa za struju ili subvencionisanja nabavke peleta, sve s ciljem postepenog gašenja ložišta na ugalj koja su, pored velikih industrijskih objekata, Rudnika i Termoelektrane prije svih, glavni uzrok izuzetno lošeg kvaliteta vazduha u najsjevernijem crnogorskom gradu.