Što je korona virus zarazniji to je potrebno vakcinisati veći broj ljudi kako bi se zaustavilo masovno širenje infekcije, pa bi, usljed prisustva zaraznijeg Delta soja u Crnoj Gori stepen imunizacije trebalo da bude iznad 85 odsto, kazala je u intervjuu za Dnevne internista, alergolog-imunolog i klinički farmakolog na Univerzitetskom medicinskom centru u holandskom Utrehtu Maja Bulatović-Ćalasan.

Ona smatra i da bi predstojeći praznici trebalo da budu jedan od razloga za ponovnu vakcinaciju građana, iako ne isključuje mogućnost dočeka Nove godine u krugu porodice zbog pogoršanja epidemijske situacije.

Osim vakcinacije stanovništva, podsjeća i na poštovanje mjera, poput samoizolacije usljed pozitivnog testa, socijalne distance, te nošenja maski u zatvorenom prostoru.

Kad je riječ o grupnom imunitetu, ona objašnjava da je teško precizirati tačnu brojku koja je dovoljna da bi se on i postigao s ciljem stavljanja virusa pod kontrolu.

“Međutim, postoji jedna činjenica: što je virus zarazniji, to je potrebno vakcinisati veći broj ljudi da bi se masovno širenje virusa zaustavilo. U Crnoj Gori i u svijetu se trenutno suočavamo sa mnogo zaraznijom Delta varijantom, što znači da stepen imunizacije treba biti jako visok, naime, preko 85 odsto da bi se epidemija stavila pod kontrolu”, rekla je Bulatović-Ćalasan.

Takođe bi, kako je pojasnila, trebalo imati u vidu da je stepen zaštite postojećih vakcina, poput Fajzera, od zaraze Delta varijantom oko 80 odsto, “što akcentira potrebu za izuzetno visokim, gotovo savršenim (blizu 100 odsto), stepenom imunizacije u Crnoj Gori i u svijetu”.

Govoreći o vakcinaciji djece od 12 do 17 godina, što je jedna od preporuka crnogorskog Instituta za javno zdravlje (IJZ), Bulatović-Ćalasan kaže da ni tinejdžeri, nažalost, nijesu neranjivi.

“I oni se mogu zaraziti korona virusom i prenijeti ga. Iako su simptomi u ovoj grupi generalno rečeno blaži, i ova grupa se može suočiti sa teškim oblikom kovida i primanjem na odjeljenje ili intenzivnu njegu. Sa druge strane, bitno je naglasiti da je vakcinacija mladih ljudi između 12 i 18 godina bezbjedna. Dakle, savjet Instituta za javno zdravlje treba prihvatiti, jer će nas vakcinacija i ove grupe dovesti bliže grupnom imunitetu i samim tim dovođenjem pandemije pod kontrolu”, rekla je Bulatović-Ćalasan.

Zanimalo nas je i mišljenje o vakcinaciji djece uzrasta od pet do 11 godina, koja je već započeta u Sjedinjenim Američkim Državama.

“U Americi je vakcinacije ove grupe nedavno počela. Očekuje se da će Evropska medicinska agencija (EMA) u decembru donijeti odluku o vakcinisanju još mlađe djece uzrasta od pet do 11 godina. Preporučujem da sačekamo rezultate evaluacije EMA-e prije donošenje ove preporuke”, kazala je Bulatović-Ćalasan.

Ipak, Crna Gora i njeni građani mogli bi mnogo toga i da nauče od Holandije u kojoj je ostvaren zavidan stepen vakcinacije u odnosu na naše prilike.

“U Holandiji je ukupni stepen vakcinacije ljudi starijih od 12 godina 82,4 odsto; kod djece od 12 do 18 godina on iznosi 60 odsto”, zaključila je Bulatović-Ćalasan.