Novoizglasanim izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru izuzete su sudije osnovnih sudova, čija zarada ostala oko 1.100 eura što je, kako tvrde, degradirajuće i obeshrabrujuće i predstavlja kamen spoticanja na putu ozdravljenja pravosuđa, vraćanja povjerenja i podizanja efikasnosti rada. Tim povodom održan je sastanak ministra pravde, predsjednice Sudskog savjeta, predsjednice Osnovnog suda u Podgorici i sudija osnovnih sudova, kao i Suda za prekršaje u Podgorici.

– I pored reagovanja Vrhovnog suda, Udruženja sudija i sudija Osnovnog suda u Podgorici na Predlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su izuzete sudije osnovnih sudova, nije bilo reakcije ni od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, ni od strane Skupštine Crne Gore. Ovakav tretman sudija osnovnih sudova predstavlja degradaciju i potpuno obeshrabrenje za obavljanje ovako ozbiljne funkcije u državi, gdje obim posla i nivo odgovornosti koju nosi ova funkcija ni u kom smislu ne zaslužuju ovakav zakonski okvir, koji ne obezbjeđuje ni minimum uslova za postizanje standarda evropskog pravosuđa, zaključak je sa sastanka održanog u Osnovnom sudu u Podgorici.

Dva modela za rješavanje pitanja zarada

Na sastanku je zaključeno da postoje dva modela da se riješi pitanje zarada sudija osnovnog suda.

– Jedan je izmještanjem ovog pitanja u Zakon o sudskom savjetu i sudijama, što je evropski standard i garantuje nezavisnost ove grane vlasti, a drugi put je duži i odnosi se na izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kazala je predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer.

Jedinstveno djelovanje sudske grane vlasti u oblasti regulisanja ovog pitanja je, kako su istakli, neophodno kroz organizovanja radnog tijela koje će izvršiti analizu i dati jasne smjernice i predloge.

Navode da je svako povećanje zarada u javnom sektoru pozitivan korak u državi.

Međutim, kako ističu, izostavljanje sudija osnovnih sudova, kao najopterećenije karike pravosudnog sistema, nedopustivo je, kako zbog značaja funkcije koju obavljaju, tako i zbog obima posla, pri čemu, i pored svakomjesečnih časova prekovremenog rada usled potrebe rada van redovnog radnog vremena, nema obračuna tog rada na zaradi, niti sudija prima varijabilni dio zarade po bilo kom osnovu, kao ni nadoknadu za rad u komisijama, niti pored sudijske funkcije može obavljati bilo koji drugi posao i sticati zaradu po zakonu, na šta je ukazano od strane predstavnika osnovnih sudova na sastanku.

– Ovdje smo na prvom mjestu zbog toga što odgovorno i savjesno radimo svoj posao. Kao predsjednik suda, svjedok sam kvaliteta rada i odanosti pozivu i poslu sudija suda koji predvodim, a kod više puta smanjivanih zarada upravo sudijama osnovnih sudova ukazujem na nužnost ozbiljnog razmatranja pitanja povećanja zarada sistemskim pristupom, rekla je predsjednica Onovnog suda u Podgorici Željka Jovović.      

– Izmještanje jedne grupe poslova iz ovog zakona dovelo je do nerealnog odnosa između pojedinih grupa poslova, što će u konačnom uticati ne samo na motivaciju za obavljanje sudijske funkcije već i na međuljudske odnose, a što svakako predstavlja alarm za svestrano razmatranje ovog pitanja, s konkretnim predlozima od strane radnog tijela koje treba oformiti kako bi se dalje krenulo u revidiranje izmjena ovog zakona i odmah početkom naredne godine to pitanje stavilo u razmatranje, kazao je ministar pravde Marko Kovač.