SUZA i RADA smanjile uvoz vode

  • 2 sedmice pre
  • 93 pregleda
  • Izvor: portalanalitika.me

Preliminarni podaci Monstata pokazuju da je u 2019. godini uvezeno 45,6 miliona litara prirodnih voda, što je manje za 3,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je izvoz vode smanjen za 16 procenata i iznosio je 870,7 hiljada litara. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Ljiljana Filipović istakla je u izjavi za Portal Analitika da je smanjenje uvoza prirodnih flaširanih voda direktan rezultat otvaranja fabrike vode Bjelasica Rada, koja je počela sa radom u martu prošle godine u Bijelom Polju.

“Ostvarena proizvodnja u ovoj fabrici je upravo uticala na supstituciju uvoza stranih gaziranih voda domaćom visoko kvalitetnom vodom, koja je već postala prepoznatljiv brend kod potrošača”, navela je Filipović.

Osnivač kompanije “Water group” iz Kolašina, koja je vlasnik Bjelasica Rade, Boris Rašković kaže za Portal Analitika da im je cilj da postanu tržišni lider u Crnoj Gori i da bi nakon toga razmišljali o širenju i zauzimanju pozicije na tržištima u okruženju. On je precizirao da je prošle godine ukupno plasirano oko 14 miliona litara SUZA izvorske vode i RADA prirodne mineralne gazirane vode i da je lanjski prihod kompanije iznosio oko 3,5 milona eura.

Filipović je naglasila da u Crnoj Gori radi pet fabrika, koje flaširaju prirodne vode sa 7 izvorišta: „Bukovička vrela“, „Đedov izvor“, „Jeremija“,„Gusarevci“, „Božja voda“, “Veliki Maljen” i “Čeoče”.

,,U toku 2019. godine ove fabrike proizvele su oko 39 miliona litara prirodne flaširane vode, što predstavlja porast u odnosu na ostvarenje iz 2018. godine od 11,3 odsto”, rekla je Filipović.

Zbog aktuelne pandemije koronavirusa podatke o uvozu/izvozu vode za ovu godinu ne bi trebalo upoređivati sa navedenim podacima za 2019. godinu. Rašković ističe da bi upoređivanje prošle i ove godine bilo apsurdno – jer su posljedice korona virusa jake – u kompaniji Watergoup bi, kako je pojasnio, bili zadovoljni ukoliko na nivou godine ukupan pad u prodaji bude manji od 50 procenata.

Ugostiteljski i trgovački sektor ne daju odgovarajući tretman domaćim vodama: Potpredsjednica PKCG ocijenila je da su materijalna ograničenost i usitnjenost proizvođača osnovni razlozi za nemogućnost odgovarajuće promocije crnogorskih voda.

,,Iako domaći proizvođači voda zadovoljavaju standarde u pogledu kvaliteta, ambalaže i etiketiranja, pa postoje velike mogućnosti za uspješno pozicioniranje crnogorskih voda na stranom i domaćem tržištu posebno u vrijeme turističke sezone, raspoloživi kapaciteti se veoma malo koriste zbog velikog prisustva uvoznih voda na tržištu. Osim toga, uspješan savremen tržišni nastup zahtijeva i raznovrsnu ponudu, na čemu bi naši proizvođači morali da rade. Uočljivo je da ugostiteljski i trgovački sektor domaćim vodama ne daju odgovarajući tretman, jer bi one trebalo da budu mnogo više zastupljene u domaćim prodajnim i ugostiteljskim objektima, marketima i hotelima, ne samo zato što je riječ o crnogorskim proizvodima, već zato što se radi o kvalitetnom i cjenovno konkurentnom proizvodu”, kazala je Filipović.

Ona ističe da kroz projekte “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi” sva više utiče na svijest potrošača da kupuju domaće kvalitetne proizvode.

Coca Cola i Pepsi lideri na regionalnom tržištu: Rašković napominje da je prošla godina za kompaniju Water group bila izuzetno zahtjevna jer je zahtijevala početak novog pozicioniranja Rade, što je dugotrajan proces.

,,Kompanija ima više od 70 zaposlenih i aktivna je svojom operativom u nekoliko crnogorskih gradova- Bijelom Polju, Kolašinu, Podgorici, Ulcinju i u Kotoru. Što se tiče izvoza, tržište vode je profitabilno za udaljenost do 300 kilometara. Regionalno gledano, na ovom geografskom prostoru je veliki broj proizvođača vode, a najveći dio tržišta zauzimaju velike korporacije Coca Cola i Pepsi”, rekao je Rašković.

Rašković naglašava da je voda artikal koji se dominantno prodaje u ljetnjem periodu i direktno je zavisna od kvaliteta turističke sezone.

,,Ove godine je prije svega problem HoReCa sektor- hoteli, restorani i kafeterije- koji su zajedno sa sportskim aktivnostima ugašeni već dva mjeseca. Time je u protekla dva mjeseca vodama ukinuto 30 odsto tržišta. Takođe, pokazatelji iz maloprodaja ukazuju da je u drugoj polovini aprila došlo do značajnog pada potrošnje što dodatno utiče na sve, pa i na našu kompaniju, ističe Rašković. 

Napominje da su pesimističke najnovije informacije o razvoju pandemije u Evropi i okruženju, kao i informacije koje dobijaju od hotelijera, agencija i avioprevoznika.

,,Mišljenja smo da bi za Crnu Goru ostvarenje 30 odsto prošlogodišnjih prihoda u turizmu bio sjajan rezultat, uzevši sve navedeno u obzir”, podvukao je Rašković.

Kompanija Water group je, kako je naveo, zaustavila planirane investicije i razmatra moguće uštede kako bi, koliko je to moguće, umanjili gubitke u ovoj godini.

“Naš prioritet je sada očuvanje zaposlenih dok god to bude moguće, a proizvodnja je, shodno svemu što se dešava, drastično smanjena. Cilj je sada preživjeti, jer ovo je tek početak oluje u ekonomskom smislu”, poručio je Rašković.

Izgubljeno 150 miliona eura samo na uvozu vode: On uvjerava da prvi zadatak svih u Crnoj Gori treba da bude domaće tržište i susptitucija uvoza, pa da se onda razmišlja o inostranom.

,,Kroz turizam Crna Gora indirektno izvozi i proizvode i usluge. Crna Gora je u proteklih 10 godina izgubila 150 miliona eura samo na uvozu vode, a da ne govorimo o ostalim prehrambenim artiklima koji imaju mnogo veću vrijednost”, konstatuje Rašković. 

Rašković kaže da ono što kao društvo još ne razumijemo dovoljno je da je svaki uspješan domaći proizvod dugoročno dobitak za sve.

,,Moramo promijeniti razmišljanje od danas do sjutra i ova kriza nas upravo tome uči. Takva makroekonomija je najranjivija i onda svi stradaju. Evo da navedem primjer da bismo bolje razumjeli. Zamislite da imate 80 odsto tržišta vode pokriveno od domaćih proizvođača, a uvoz od 20 odsto. U prethodnih 10 godina domaće fabrike bi zadržale preko 120 miliona eura koje su se odlile iz Crne Gore. Svih tih godina zaposlio bi se veliki broj ljudi, prije svega na sjeveru Crne Gore. Reinvestirala bi se dobit pa bi danas imali i sokove, ili bi investirali u druge djelatnosti i iznova zapošljavali ljude u Crnoj Gori. Prihodi države po osnovu poreza i doprinosa za zaposlene, akciza na gorivo, lokalnih samouprava po osnovu koncesija na vodu, PDV-a, poreza na dobit… bili bi u desetinama miliona na desetogodišnjem nivou. Iz ovih prihoda država finansira penzije, plate za zdravstvo, školstvo, sudstvo, druge državne organe, infrastrukturu itd. To sve na kraju rezultira jačanjem kupovne moći stanovništva i većom potrošnjom u trgovačkim lancima. Ovo je samo primjer na sektoru vode, a da ne govorimo o sektorima veće vrijednosti poput mesa, mliječnih proizvoda i sl”, istakao je Rašković.

Prema njegovim riječima, ukoliko kao društvo jasno vidimo ovaj interes onda ćemo lako naći način da, kroz prije svega pozicioniranje domaćih proizvoda u trgovinama i komunikacijom i edukacijom stanovništva, uvećamo njihovo tržišno učešće.

Copyright © 2020 PV Informer. Sva prava zadržana.