„Svesrpska“ deklaracija je opasan napad na Dayton i institucije BiH, kažu iz Ambasade SAD-a u BiH

    1 mesec pre 299 pregleda Izvor: ba.voanews.com

Foto: Pixabay-

Zaključci usvojeni na Svesrpskom saboru koji se odnose na Dejtonski mirovni sporazum i neovisnu državu Bosnu i Hercegovinu (BiH) imaju korijene u pravnim dezinformacijama i puni su pogrešaka, poručili su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH.

„One ne predstavljaju obranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako tvrde autori, već su smišljeni napad na taj sporazum i državne institucije Bosne i Hercegovine. Ovo je opasno“, navodi se u objavi Ambasade na X mreži.

Udarom na Dejtonski sporazum Ambasada je označila i izjave dužnosnika entiteta Republika Srpska, posebice predsjednika RS-a Dodika i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, o zaključcima i planovima o „razdruživanju“ RS-a – otcjepljenju drugim imenom – „predstavljaju i udar i na teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine“.

Iz Ambasade podsjećaju da u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH jasno stoji da je Bosna i Hercegovina država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine sa svojim unutarnjim ustrojstvom dva entiteta i Distriktom Brčko.

„Ni Dejton, ni Ustav BiH ne daju entitetima, niti bilo kojem drugom poddržavnom tijelu, pravo na otcjepljenje, ‘razdruživanje’ ili bilo koji drugi nespretni sinonim za otcjepljenje koji su izmislili dužnosnici RS-a. RS nije država i može postojati samo u okviru Bosne i Hercegovine. Nema pravni subjektivitet izvan Bosne i Hercegovine“, naglasili su iz Ambasade.

Dodaju da planovi i postupci Milorada Dodika dovode u pitanje mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost unutar euroatlantskih institucija koju građani BiH, uključujući stanovnike RS-a, žele i zaslužuju.

Američka ambasada na Kosovu: SAD i Zapad nisu saglasni sa Deklaracijom „Svesrpskog sabora“

Sjedinjene Američke Države (SAD) i zapadni partneri ne slažu se s Deklaracijom koju su 8. juna u okviru „Svesrpskog sabora“ usvojile vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, kazao je ambasador SAD na Kosovu Jeffrey Hovenier.

„Svesrpski“ sabor održan je 8. juna u Beogradu, a na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i entiteta Republika Srpska usvojena je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

U Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koja ima 49 tačaka, između ostalog se pominje i Kosovo kao „neotuđivi dio Srbije“.

„Nisam imao priliku da čitam sve izvještaje vezane za ‘Svesrpski sabor’, ali razumijem da se koristi jezik koji kaže da je Kosovo sastavni dio Srbije. Razumijem da je to njihov stav, ali to nije stav bilo koga od nas, to nije stav SAD-a, naših partnera iz Kvinte ili bilo koga drugoga“, rekao je Hovenier.

On je, na međunarodnoj konferenciji „Rugova i Zapad“ koja se 10. juna održava u Prištini u čast 25. godišnjice oslobođenja Kosova, istakao da su SAD priznale Kosovo kao nezavisnu državu i da će s ponosom stajati iza tog stava.

Sabor, kako se navodi u Deklaraciji, podržava napore Srbije da očuva teritorijalnu cjelovitost i suverenitet, zagarantovane međunarodnim pravom, Rezolucijom 1244 i drugim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

U dokumentu se, između ostalog, navodi da Srbi na Kosovu, kao i svi drugi građani koji su lojalni Srbiji, moraju da zaštite manastire, crkve, privatne posjede, groblja i druge ugrožene objekte.

Potpisnici Deklaracije takođe su osudili, kako smatraju, nepodnošljive uslove života Srba na Kosovu koje su stvorile prištinske vlasti, ali bez navođenja konkretnih činjenica.

U drugoj tački deklaracije spominje se i potreba za stvaranjem Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu i nastavkom kosovsko-srpskog dijaloga u Briselu, kao jedinog održivog načina rješavanja problema.

Piše i da je Kosovo jedna od odrednica nacionalnog identiteta Srba, a insistira se na korišćenju naziva Kosovo i Metohija.

Prethodno najavljen kao „velika fešta“ koja će okupiti 48 folklornih udruženja, „Svesrpski sabor“ organizovan je u trenutku pojačane retorike vlasti o „ugroženosti srpskog naroda“.