Očekujemo da nova vlada, kakva god većina da bude, obnovi svoj put ka evropskim integracijama… Od trajanja njenog mandata važniji je signal koji se šalje za novi korak ka reformama i sprovođenje nekih praktičnih odluka.

To je u intervjuu “Vijestima” poručio odlazeći ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije.

On je, između ostalog, kazao da Francuska posebno poštuje rad glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića na procesuiranju osumnjičenih za najteža krivična djela, ali da su sad potrebni dalji potezi.

“Sad nam je potrebno pravosuđe potpuno pripremljeno i spremno za procesuiranje ovih slučajeva. Nešto je očigledno otključano, ali potrebni su novi koraci. Na primjer, očekujemo da u parlamentu bude usvojen novi zakon o korupciji, koji bi omogućio jasno praćenje porijekla imovine političara”, istakao je on.

• Krajem 2019, godinu prije imenovanja za ambasadora u Crnoj Gori, izjavili ste da je bogatstvo u našoj državi koncentrisano na 10- 12 porodica, i da EU zato treba da preispita kriterijume za proširenje. Ko su ti ljudi, i da li smatrate da je bogatstvo još u njihovim rukama, ili da se nakon smjene vlasti DPS-a nešto promijenilo?

Tačan citat mogao bi biti predmet spora – ideja je generalno bila da se izraze duh nove metodologije EU integracija koju je Francuska zastupala, centralna važnost vladavine prava i upozorenje na rastuću razliku između teorije i stvarnosti, evropske posvećenosti i praksi na terenu. Evropska komisija s pravom je ukazala na rizik od nekih hibridnih režima ili zarobljenih država na Zapadnom Balkanu. Na terenu bi se to, na primjer, prevelo kao oduzimanje pravde u Vrhovnom sudu ili privrednom pravosuđu, politička kontrola policije, korišćenje carine za akumuliranje bogatstva. Rezultat bi bio okretanje ka kvaziekskluzivnom profitu nekih pojedinaca ili kompanija, što bi vodilo koncentraciji bogatstva i uticaja, a to je direktno protiv filozofije evropske izgradnje koja teži jednakosti pojedinaca i fer konkurenciji. To je razlog zašto insistiramo na poglavlji ma 23 i 24, pravosuđe i policija, kao temeljima pregovora za ulazak u našu Uniju. Ovi kriterijumi zadovoljavaju zahtjeve crnogorskog naroda, jasno izražene na izborima od 2020. godine. Očigledno je da je ostvaren napredak, u velikoj mjeri zahvaljujući transparentnosti koju su omogućile političke promjene i zalaganje nekih hrabrih pojedinaca. Podrška partnera bila je presudna da bi se otkrile neke situacije čije je pominjanje ranije označavano neprikladnim ili rizičnim, kao što su veze između organizovanog kriminala i najvišeg nivoa pravosudne vlasti, kao i njena povezanost s političkom moći. Duga procedura utvrđivanja nevinosti istraživačkog novinara Jova Martinovića pokazala je težak put ka transparentnosti i kapacitet nekih krugova da spriječe promjene. Nerasvjetljavanje ubistva glavnog urednika lista “Dan” (Duška Jovanovića) još jedan je dokaz da mnogo toga treba uraditi. Još jedno svjedočanstvo mogu biti neuspješni napori nekih nevladinih organizacija poput MANS-a da istraže “Pandora papire” ili neka druga neodgovorena pitanja, kao ona u vezi s kontroverznim spiskom stanova. Zakon koji bi omogućio istraživanje po rijekla imovine osoba uključenih u politiku i dalje je na čekanju. Pamtićemo napore na evropskoj strani, na najvišem nivou, da se omogući funkcionalnost vašeg Ustavnog suda. Beskrajni i, na kraju, neuspješni razgovori između političkih partija u parlamentu o kompletiranju nezavisnijeg pravosudnog sistema, pokazuju da postoji očigledna potreba za ponovnom izgradnjom povjerenja. To ne može da se postigne bez fer pristupa koji bi spriječio optužbe za “lov na vještice” i još jedan rizik od zarobljene države. U tu svrhu, neophodna je ne samo evropska saradnja kako bi se ispunili standardi, već i mobilizacija cjelokupnog društva – ovo je vrsta kulturne revolucije koja će zahtijevati punu podršku društva i aktivnu saradnju svih političkih partija. Njihovu stvarnu posvećenost promjenama i evropskim vrijednostima najprije ćemo provjeriti prilikom imenovanja u pravosuđu koja su na čekanju, a za koja je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu.

• Kako gledate na izvještaje, zasnovane na transkriptima iz Skaj aplikacije, o vezama crnogorske policije, zva ničnika bivše vlasti i mafije, imajući u vidu da su i pravosudni organi Francuske dostavili Crnoj Gori dio tih prepiski?

Francuska daje punu podršku akcijama koje je pokrenulo crnogorsko pravosuđe u okviru međunarodnog pravnog sistema. Posebno poštujemo hrabru akciju koju je preduzeo glavni specijalni tužilac. Prikupljeni dokazi novo su oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala, koji raspolaže milijardama, a samim tim i kapacitetima za zloupotrebljavanje različitih institucija. S druge strane, treba biti oprezan kada su u pitanju moguće manipulacije kako bi se diskreditovali ljudi i pojedinci. Ovo je veoma krhka ravnoteža koja zahtijeva duh odgovornosti različitih uključenih zvaničnika kako bi se očuvalo povjerenje za saradnju, ali i samih medija.

• Kako ocjenjujete rezultate Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala u posljednje tri godine, i da li mislite da je moguće stati na kraj mafiji koja je, sudeći po Skaj prepiskama, infiltrirana u sve pore sistema? Da li Francuska može nekako da pomogne Crnoj Gori u tome?

Neka spektakularna hapšenja mogu se pripisati nadležnim organima, s posebnim pomenom glavnog specijalnog tužioca Novovića i njegovog tima. Sad nam je potrebno pravosuđe potpuno pripremljeno i spremno za procesuiranje ovih slučajeva. Nešto je očigledno otključano, ali potrebni su novi koraci. Na primjer, očekujemo da u parlamentu bude usvojen novi zakon o korupciji, koji bi omogućio jasno praćenje porijekla imovine političara. Sporazum o priznanju krivice trebalo bi koristiti na restriktivniji način, kako je traženo u nekoliko izvještaja, jer njegova sistematska primjena vodi do pretjeranog smanjivanja kazni za neke kriminalne aktivnosti. Crnogorskim vlastima pomogli smo ne samo kroz sudske podatke koje ste pomenuli, već i kroz bitnu i obostrano korisnu saradnju s Ministarstvom unutrašnjih poslova. Prikupljanje i uništavanje malog oružja i borba protiv trgovine ljudima naši su najnoviji oblici saradnje, a ne zaboravimo i permanentnu borbu protiv trafikinga narkotika, koji je rak za cijelo društvo. Pokrenuli smo veoma obećavajuću saradnju u vezi a oduzimanjem kriminalne imovine, što je najbolji način za udar na organizovani kriminal. Naša borba protiv ove moćne hobotnice je zajednička, jer ta hobotnica nema nikakve granice.

• Čime objašnjavate političku nestabilnost u Crnoj Gori nastalu nakon smjene vlasti?

Ovo je samo proces koji je započet, i treba biti strpljiv. Političke partije i građani moraju se prilagoditi evropskom putu s manje kronizma, više transparentnosti i osjećajem za zajedničke ciljeve. To znači da minimalna platforma treba da bude uspostavljena što je prije moguće, barem u praksi, kako bi se ispunili evropski standardi u zakonodavstvu i praksi, u skladu s principima i vrijednostima EU. Postoji prostor za normalnu demokratsku konkurenciju između konzervativnih, socijalnih ili liberalnih pristupa i tradicija, ali ovaj minimalni okvir treba da bude jasan i usklađen sa strateškim ciljevima stabilnosti i razvoja regiona.

• Kakva očekivanja imate od buduće crnogorske vlade, i mislite li da će se ovog puta uspostaviti izvršna vlast koja će odraditi puni četvorogodišnji mandat?

Očekujemo da nova vlada, kakva god većina da bude, obnovi svoj put ka evropskim integracijama. Ovo više nije pitanje deklarativnog ili pravnog razvoja, već stvarnog impulsa na terenu s efikasnom administraci jom, koordinacijom između ministarstava, praktičnim odlukama donesenim u skladu sa evropskom zelenom agendom, i toga da se ostane vjeran potpunoj usklađenosti s evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom u razdoblju obnovljenih međunarodnih izazova s ruskom agresijom na Ukrajinu. Od trajanja mandata važniji je signal koji se šalje za novi korak ka reformama i sprovođenje nekih praktičnih odluka.

• Da li je očekivanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da bi država do 2027. ili 2028. godine mogla da uđe u EU iluzorno ili realno?

Ovo je dio državničkog posla – pružiti društvu i narodu ciljeve. Za ovaj cilj ključnu ulogu igraće mobilizacija i ujedinjenje društva. Narod je predsjedniku pružio visok stepen legitimiteta, da bi on ispunio ovaj evropski zadatak crnogorskog društva. Ova uloga je izuzetno važna – unutar njegovih ustavnih ovlašćenja i kroz nastavak dijaloga sa svim relevantnim snagama u zemlji i van nje, on može biti kompas i pokretačka snaga u održavanju i, po mogućnosti, ubrzanju puta Crne Gore ka EU, uz neizbježne uspone i padove svakodnevne politike.

Cilj je da ubrzamo put Crne Gore u EU

• Predsjednik Francuske Emanuel Makron pozvao je Milatovića da posjeti vašu zemlji. Da li će Makron i Francuska uraditi nešto da poguraju Crnu Goru ka EU?

Dvojica predsjednika već su se sastali dva puta – povodom međunarodnih samita u Kišinjevu o Evropskoj političkoj zajednici i u Vilnjusu za NATO, gdje je predsjednik Makron pozvao Milatovića u Pariz. To mnogo govori o našem interesu da razvijamo odnose s Crnom Gorom, prvenstveno s ciljem da joj pomognemo i ubrzamo njen put ka EU. Kako je predsjednik Makron izjavio početkom 2017, Zapadni Balkan smatramo prirodnim dijelom naše Unije, i predsjednik je insistirao na stvaranju francuske strategije ponovnog angažovanja u regionu, koja se trenutno primjenjuje. Želimo da pomognemo Crnoj Gori da zadrži svoj neformalni status predvodnika, i pokazali smo našu podršku na različite načine. Započeli smo veoma značajnu saradnju između naših kancelarija za evropske poslove i spremni smo da primimo više pripravnika u Parizu radi praktičnog iskustva u integracijama. Tokom mog mandata, ambasadi su odobrena veća sredstva i kapaciteti – na primjer s dva stručnjaka koje je obezbijedila Francuska, jednog za evropsku integraciju, a drugog za pitanja životne sredine. Crna Gora je uključena u različite bilateralne programe za region, sa pozajmicom od 50 miliona Investiciono-razvojnom fondu (IRF) od Francuske agencije za razvoj (AFD). Tokom francuskog predsjedavanja EU prošle godine, sa Slovenijom smo pokrenuli Regionalni centar za obuku iz oblasti sajber bezbjednosti (WB3C), i odlučili smo da ga smjestimo u Crnoj Gori, s izgledima da vaša zemlja prvi put bude sjedište međunarodne organizacije. Naši odnosi značajno se razvijaju u oblasti odbrane i bezbednosti, gdje dijelimo isti cilj evropske odbrane unutar NATO-a. Imamo, takođe, cilj razvijanja crnogorskih aerodroma s Aeroports de Paris (ADP), poštujući sve evropske standarde i potpuno uključujući zemlju na evropsku mapu transporta. Štaviše, naši ciljevi zasnovani su na zajedničkim vrijednostima mira i prosperiteta za region i našoj zajedničkoj privrženosti multilateralnim vrijednostima koje zajedno branimo u međunarodnim forumima. Uvjereni smo da Crna Gora nije samo predvodnik, već i primjer za region, koji će Francuska u potpunosti podržati ako stvari ovdje krenu u pravom smjeru.

Razmotrite razloge izjava nekih ambasadora

• Da li mislite da izjave pojedinih ambasadora država Zapada o tome koja crnogorska politička partija im nije partner, predstavljaju, kako smatra dio javnosti, kršenje dobrih diplomatskih praksi i miješanje u unutrašnje prilike države?

Treba znati da takve izjave odražavaju pozicije njihovih zemalja, i da su date prema instrukcijama. Javnost ne bi trebalo toliko da razmatra činjenicu da su ambasadori dali te izjave, koliko razloge koji su doveli do izjava.