Prema podacima iz izvještaja za 2022/2023. godinu, poslodavci su najčešće tražili kvalifikacije iz oblasti ekonomije i prava, a daleko manje marketinga, građevine i arhitekture.

Izvještaj o realizaciji programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca za 2022/2023. godinu pokazuje da je najstariji pripravnik, među 2.743 korisnika, bilo lice rođeno 1959. godine, odnosno starosti 63 godine. U izvještaju koji je Vlada usvojila krajem decembra piše i da je 30,07 odsto korisnika studije završilo u inostranstvu, od čega većina u regionu. Program stručnog osposobljavanja za 2.743 korisnika koji su izabrali poslodavca počinje 15. januara 2023. godine. Kako navode, u novom programu stručnog osposobljavanja učestvovala su 862 korisnika koji posjeduju rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, od čega je 820 dobilo priliku da se stručno osposobe.

U izvješaju se navodi da su poslodavci oglasili potrebu za prijem 16.575 visokoškolaca, dok su ostala upražnjena 13.832 radna mjesta.

– Od tog broja javni sektor je oglasio 4.454 radna mjesta, a privatni 12.121 slobodno mjesto. Ukupan broj uparenih radnih mjesta iznosi 1.577, dok je u javnom sektoru 1.166. Broj neuparenih radnih mjesta u privatnom sektoru iznosi 10.544, a u javnom sektoru 3.288. Broj prijavljenih radnih mjesta u 11. ciklusu programa je dosta viši u odnosu na prethodni 10. i predstavlja rekordan broj prijavljenih mjesta od početak programa. Najstariji korisnik je rođen 2. marta 1959, a najmlađi 18. septembra 2001. godine. Od ukupnog broja prijavljenih korisnika njih 30,07 odsto je visoko obrazovanje završilo u inostranstvu, od čega većina u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U prvom krugu uparena su ukupno 2.703, a u drugom dodatnih 40 mjesta. Podaci iz programa govore da su poslodavci najčešće tražili kvalifikacije iz obalsti ekonomije (1.083), prava 1.000, računovodstva, finansija i bankarstva 498, elektronike, telekomunikacija i računara 348, turizma 302, engleskog jezika i književnosti 292, marketinga 281, građevine 270, arhitekture 260 – navodi se u izvještaju.

Riješili 3.000 prijava obje strane, poslodavci sa nerealnim očekivanjima

U izvještaju navode da su u toku trajanja postupka prijavljivanja za program stručnog osposobljavanja, administratori na portalu odgovorili na više od 3.000 prijava od strane korisnika i poslodavaca.

– U realnom vremenu su riješene nedoumice i problematike istih. Analize i ankete koje je radni tim sprovodio prethodnih ciklusa pokazale su da poslodavci od korisnika očekuju brzo uključivanje i lakšu adaptaciju na realne radne uslove, što je razumljivo vrlo teško očekivati od lica kojima je učešće u programu prvo radno iskustvo u niovu visokog obrazovanja. S druge strane, određeni broj poslodavaca nudi korisnicima poslove koji su sa stanovištva složenosti i prilika da se steknu praktična znanja, daleko ispod nivoa očekivanog od samog korisnika – kažu u izvještaju.

Najmanje interesovanja bilo je za kadar iz biohemije, dramaturgije, etnologije, fizičke kulture, programa za harmoniku i industrijski menadžment.

– Uočeno je da je za određene studijske programe potražnja radnih mjesta veća od prijavljenog broja studenata sa istim studijskim programom. Tražena su 1.083 za ekonomiju, a prijavljeno 184, a za pravo 1.000 a javilo se 118 kandidata. Ukupan broj korsnika programa stručnog osposobljavanja nakon 11 ciklusa je 47.990. Izmjenama zakona o stručnom osposobljavanju lica sa visokim obrazovanjem u avgustu prošle godine, uvećana je mjesečna naknada korisnicima na 450 eura. Devetomjesečno stručno osposobljavnje jeste svojevrsna podrška obrazovanju mladih, odnosno podsticaj da kroz dokazivanje u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja i istovremeno motiviše poslodavce za otvaranjem novih radnih mjesta. Svi visokoškolci koji su dobili priliku da se stručno osposobljavaju počeće kod izabranog poslodavca 15. januara, do kada će biti obavezni da sklope ugovor sa poslodavcem. Poslodavci su dužni da korisnicima omoguće stručno osposobljavanje, u skladu sa programom i posebnim aktom o pogramu osposobljavanja korisnika. Stručni tim zadužen za realizaciju programa, u saradnji sa nadležnim državnim organima, vršiće kontrolu sprovođenja stručnog osposobljavanja. Problemi koji su evidentirani tokom realizacije programa odnose se na zahtijevanje papirnog obrasca prijave poslodavaca na program od strane Zavoda i Uprave za ljudske resurse. Insistiranje poslodavca da oni vrše izbor korisnika, ne poštujući činjenicu da se izbor korisnika sprovodi na osnovu prosječne ocjene potencijalnog korisnika stečene završetkom osnovnih studija. Nedovoljna informisanost poslodavaca o nazivima pojedinih studijskih programa, što rezultira zahtijevanje poslodavaca za izvršenje izmjene pojedinih prijavljenih pozicija. Nepoštovanje vremenskih rokova od strane poslodavaca i korisnika za prijavljivanje za učešće u programu. Visoka regionalna disporzoa između ponude i tražnje. Insistiranje visokoškolaca za promjenu nostrifikovanog studisjkog progra – navode u izvještaju.