Najtoplije godišnje doba je počelo. Vreli ljetnji dani su pred nama, a oni nam donose i neminovno izlaganje sunčevim zracima koje ukoliko se pretjera može uticati na zdravlje, posebno kod hroničnih bolesnika. 

Na visoke temperature i UV zračenje osjetljiva su i djeca. Doktorica u jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, dr Anja Mijušković, ističe da se treba pažljivo izlagati sunčevim zracima, kako bi izbjegli opekotine i sunčanicu. 

Visoke temperature mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe, posebno kod hroničnih bolesnika.

“Zbog ljetnjih visokih temperatura kod srčanih bolesnika i dijabetičara može doći do komplikacija njihove osnovne bolesti. Poseban oprez potreban je kardiovaskularnim bolesnicima, oboljelima od respiratornih i reumatskih bolesti, kao i dijabetičarima. Hronični kardiovaskularni bolesnici su tokom ljeta najviše ugroženi”, objašnjava Mijušković.

Hronični bolesnici da se pridržavaju terapije

Neophodno je, poručuje, da se hronični bolesnici pridržavaju propisane terapije od strane doktora i da imaju lakšu ishranu – da ne konzumiraju kafu, alkohol, masnu i prženu hranu, već što više salate, kuvanu hranu, povrće, voće, piletinu, ribu i žitarice.

“Ljetnje vrijeme pogoduje nekim virusima, pa može doći do respiratornih infekcija, koje su teže kod plućnih bolesnika. Zato astmatičari i oboljeli od hronične opstruktivne bolesti pluća treba da izbjegavaju zadimljene prostorije i mjesta gdje ima prašine, a što više da borave na svježem vazduhu. Kao i svi, plućni bolesnici treba ishranu da baziraju na većim količinama voća i povrća kako bi ojačali odbrambeni sistem organizma”, kaže Mijušković. 

Tokom ljeta moguće je, kako dodaje, da će dijabetičarima trebati manja doza terapije, pa im se savjetuje da češće mjere glikemiju. 

“Stručnjaci savjetuju da se prije plivanja mjeri nivo šećera u krvi. Ljeto najviše prija reumatičarima i zato im se preporučuje sunčanje i ležanje na toplom pjesku. Neophodno je da se po izlasku iz vode mokar kupaći kostim zamjeni suvim”, kaže naša sagovornica. 

Šta raditi kada osjetimo simptome sunčanice

Sunčano i toplo vrijeme sinonim je za odlazak na more ili boravak u prirodi. 

“Kod izlaganja suncu, najbolje bi bilo da osoba nosi što laganiju odjeću, od prirodnog materijala. Da stavi šešir ili neku drugu zaštitu na glavu, da se vrši redovna hidratacija, najmanje dva litra tečnosti, kao i obavezan SPF. Najbolje bi bilo izbjegavati izlaganje suncu u periodu od 12 do 17 sati”, savjetuje Mijušković.

Dugo izlaganje sunčevim zracima može dovesti do opekotina kože. Doktorica Mijušković savjetuje šta da radimo u tim situacijama. 

“Kod opekotina izazvanih suncem, potrebno je prije svega ohladiti kožu, održavati njenu vlažnost, hidrirati tijelo i piti dovoljno vode. Olakšati bolove tako što će se popiti neki analgetik, ne bušiti plikove i izbjegavati tijesnu odjeću”, kaže Mijušković. 

Objašnjava i da će nam organizam signalizirati kada je vrijeme da potražimo pomoć doktora. 

“Ljekaru se javiti u slučaju povišene tjelesne temperature (veće od 38 stepeni), jakih bolova, otečenosti kože, drhtavice, vrtoglavice, ukoliko dehidrirate, ukoliko plikovi od sunca pokrivaju veliku površinu kože”, ističe Mijušković. 

Sagovornica Analitike sugeriše i da neke napitke treba izbjegavati u ovim situacijama.

“Redovno unosite tečnost, prije svega vodu, bez obzira na eventualno odsustvo osjećaja žeđi. Izbjegavati alkohol i smanjiti unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića. Imati manje, a češće obroke. Izbjegavati hranu sa visokim sadržajem proteina. Povećati unos povrća i voća”, savjetuje dr Mijušković.

Najmlađa populacija najosjetljivija

Na visoke ljetnje temperature i UV zračenje posebno je osjetljiva najmlađa poulacija. Zbog toga savjetuje poseban oprez. 

“Djeca do šest mjeseci ne smiju se uopšte izlagati suncu. Djecu do 12 mjeseci ne smijemo izlagati direktnom suncu. Vrijeme između 11 i 17 sati dijete treba da provede u debelom hladu, bez obzira na uzrast”, kazala je Mijušković. 

Naša sagovornica ističe da djecu ne treba izlagati suncu bez odjeće. 

“Tokom boravka u hladu dijete ne smije biti neobučeno, nego obučeno u laganu odjeću – duge rukave i nogavice, te šeširić na glavi. Prije svakog izlaganja suncu djecu treba pravilno zaštiti odgovarajućom odjećom i kremom za zaštitu od sunca. Tokom dužeg boravka na suncu obavezno obnoviti zaštitni sloj kreme na koži svakih sat do dva, te nakon svakog kupanja”, ističe Mijušković. 

Kako prepoznati simptome sunčanice 

Ljetnja žega i tropske vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba. I dok doktori savjetuju da se pažljivo izlažemo sunčevim zdracima, nekada smo u tome nesmotreni, pa dođe i do sunčanice. 

“Simptomi sunčanice su jaka glavobolja, suva koža, povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, nemir, pospanost, povećano znijenje, ubrzan puls, plitko disanje. Ovakvu osobu treba odmah smjestiti u hladovinu ili rashlađenu prostoriju. Politi je vodom i staviti hladne obloge, dati hladna pića”, kaže dr Mijušković. 

Ona savjetuje i šta da radimo kada se nađemo u situaciji da neka osoba izgubi svijest zbog pretjeranog boravka na suncu. 

“Kod sunčanice česta je nesvjestica. Ako se osoba onesvijesti, treba je leći na lijevi bok i lijevu nogu saviti kako bi se održala ravnoteža, pa rashladiti osobu. Ako glavobolja, vrtoglavica, nemiri i crvenilo lica traju duže od sat, potrebno je nazvati hitnu medicinsku pomoć”, ističe Mijušković.