Članice grupe BRIKS odlučile su da pozovu šest država, među kojima su Iran i Saudijska Arabija, da postanu dio tog bloka, objavio je predsjednik Južne Afrike Siril Ramafosa na samitu u Johanesburgu.

Uz Iran i Saudijsku Arabiju, članice grupe BRIKS od 2024. godine trebalo bi da postanu i Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Argentina i Etiopija.

Grupu BRIKS trenutno čini pet ekonomija u razvoju, Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, koje su postigle dogovor o proširenju bloka poslije dva dana razgovora na ovonedjeljnom samitu, mada je Ramafosa rekao da se na toj ideji radilo duže od godinu dana.

Dok je pridruživanje Saudijske Arabije bilo očekivano ako članice postignu konsenzus o proširenju, na uključivanje Irana se gledalo kao na potencijalno politički problematično. Kina i Rusija su se zalagale za proširenje, ali su Brazil, Indija i Južna Afrika, koji imaju čvrste bilateralne veze sa SAD, dale saglasnost tek nedavno.

Proširenje će vjerovatno skrenuti dodatnu pažnju na politički uticaj Pekinga u Persijskom zalivu. Takođe, u poslednje vrijeme se sve češće postavlja pitanje da li BRIKS počinje da zauzima antizapadni kurs pod uticajem Kine i Rusije, u vrijeme pogoršanja odnosa Pekinga sa SAD i sukoba Rusije sa Zapadom zbog rata u Ukrajini.

Blok BRIKS je osnovan 2009. kao grupa rastućih tržišnih ekonomija i postao je jedan od vodećih glasova za veću zastupljenost zemalja u razvoju i „Globalnog juga“ u svjetskim poslovima. Odluke u grupi donose se konsenzusom, što znači da sve članice moraju da se slože o politici.

Pet članica grupe BRIKS trenutno čine oko 40 odsto svjetske populacije i imaju udio veći od 25 odsto u globalnom bruto domaćem proizvodu. To će se povećati sa ulaskom novih članica, među kojima su najveći svjetski proizvođači nafte poput Saudijske Arabije, UAE i Irana.

Proširenje grupe BRIKS sa šest država naredne godine biće drugo, budući da se bloku, koji su 2009. formirali Brazil, Rusija, Indija i Kina, godinu dana kasnije pridružila Južna Afrika.

Prilikom objave da će se blok proširiti, uz Ramafosu su bili i lideri Kine, Brazila i Indije, Si Đinping, Luis Inasio Lula da Silva i Narendra Modi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije došao na samit nakon što je Međunarodni krivični sud u martu izdao nalog za njegovo hapšenje po optužbi za otmicu djece iz Ukrajine. Putin je učestvovao na samitu putem video veze, dok je Rusiju u Johanesburgu predstavljao ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Kineski predsjednik Si opisao je predstojeće povećanje broja članica grupe BRIKS kao „istorijsko“, rekavši da ono pokazuje da su zemlje grupe BRIKS „čvrsto opredijeljene za jedinstvo i razvoj“.

Politički zamjenik predsjednika Irana Ebrahima Raisija, Mohamad Džamšidi, nazvao je odluku o uključivanju njegove zemlje u BRIKS „istorijskim potezom“ i „strateškom pobjedom iranske spoljne politike“.

Lider Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Mohamed bin Zajed al-Nahjan pozdravio je objavu da će njegova zemlja biti uključena u „tu važnu grupu“.

„Radujemo se kontinuiranoj posvećenosti saradnji za prosperitet, dostojanstvo i dobrobit svih država i ljudi širom svijeta“, naveo je Al-Nahjan na društvenoj mreži Iks.

Uključivanje Irana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u istu ekonomsku ili političku organizaciju donedavno je bilo nezamislivo zbog eskalacije tenzija posle propasti međunarodnog nuklearnog sporazuma Teherana i velikih sila iz 2015. i niza napada koji su pripisani iranskim vlastima.

Međutim, Ujedinjeni Arapski Emirati su prvi obnovili diplomatske kontakte sa Iranom poslije raketnih napada na Abu Dabi za koje su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici iz pokreta Huti, podržani od Teherana.

U martu su Saudijska Arabija i Iran objavili da su postigli dogovor o obnovi diplomatskih odnosa uz posredovanje Pekinga. Kina je težila bližim odnosima sa sve tri zemlje, naročito sa Iranom, od kojeg uvozi naftu od kolapsa međunarodnog nuklearnog sporazuma.

I Saudijska Arabija i UAE su održavali odnose sa Rusijom od početka njene invazije na Ukrajinu, na žalost Vašingtona koji je dugo pružao bezbjednosne garancije tim vodećim proizvođačima nafte.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi objavio je da će njegova zemlja sarađivati i koordinisati se sa ostalim članicama kako bi ostvarila ciljeve bloka u ekonomskoj saradnji i „podigla glas Globalnog juga“.

Proširenje je veliki podsticaj i za Etiopiju, drugu zemlju po broju stanovnika u Africi i jednu od najbrže rastućih ekonomija na kontinentu, dok se njena vlada ponovo angažuje sa mnogim globalnim partnerima i finansijskim institucijama poslije razornog dvogodišnjeg sukoba u zemlji, u regionu Tigraj.

Prilikom objave da će se blok proširiti, uz Ramafosu su bili i lideri Kine, Brazila i Indije, Si Đinping, Luis Injasio Lula da Silva i Narendra Modi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije došao na samit nakon što je Međunarodni krivični sud u martu izdao nalog za njegovo hapšenje po optužbi za otmicu djece iz Ukrajine. Putin je učestvovao na samitu putem video veze, dok je Rusiju u Johanesburgu predstavljao ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.