U BLOKADI FIRMA KOJA JE GRADILA VJETROELEKTRANU MOŽURA – Kuvaju stečaj da sakriju korupciju?

    4 godine pre 782 pregleda Izvor: vijesti.me

Stečaj kuca na vrata kompanije koja je gradila vjetroelektranu na Možuri, što bi moglo da “pojede” poslovnu dokumentaciju veoma bitnu za istragu potencijalne korupcionaške afere koju je istraživala ubijena malteška novinarka Dafne Karuana Galizija.

“Vijesti” saznaju da je firma “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC” iz Podgorice, u čijoj upravi je troje kineskih državljana, ušla u peti mjesec blokade žiro-računa i da se priprema za stečaj, tokom kojeg bi, prema dosadašnjoj praksi crnogorskog pravosuđa, mogao nestati dio poslovne dokumentacije bitne za istragu u vezi s potencijalno “visokom korupcijom”.

Dugove koji mogu dovesti do stečaja vlasnici mogu da izmire, što su i obećali revizoru kompanije prošle godine.

Kompanija “Možura Wind Park”, na koju se odnose koncesije i dozvole za vjetroelektranu Možura, angažovala je firmu “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC” za izgradnju, dok je glavni podizvođač, koji je i obavio najviše posla na investiciji od 90 miliona eura, podgorička kompanija “Bemaks”.

Predračunska vrijednost projekta iznosila je 65 miliona eura. Vlada se obavezala da će od njih otkupiti struju u vrijednosti 115 miliona erura u narednih dvanaest godina, po subvencioniranim cijenama.

Istrazi na Malti bitni podaci iz Podgorice

Većinski vlasnik firme “Možura Wind Park” sada je “Malta Montenegro Wind Power JV Limited” sa 90 odsto učešća, dok “Enemalta” ima 10 procenata.

Jedini vlasnik “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC” je kompanije “SEP Engineering” sa Malte. “Malta Montenegro Wind Power JV Limited” i “SEP Engineering” imaju istu adresu na Malti.

U toj ostrvskoj državi u toku je istraga povodom sumnji u korupciju zvaničnika u vezi sa gradnjom vjetrelektrane u Crnoj Gori, a podignute su i prve optužnice protiv biznismena i državnih funkcionera. Tužilaštvo sa Malte saopštilo je da ovaj slučaj ima veze i sa ubistvom novinarke Dafne Karuana Galizije iz 2017. godine. U istrazi se pominje da je dio spornih ugovora i transakcija obavljen u Crnoj Gori i preko Univerzal kapital banke iz Podgorice i njene filijale u Dubaiu.

Crnogorska policija nedavno je priznala da se malteško tužilaštvo interesovalo za firmu koja je imala poslove u Podgorici, ali da navodno nijesu znali da se to odnosi na aferu “Možura”.

Možura puštena u rad krajem 2019.
Možura puštena u rad krajem 2019. foto: Vlada/Saša Matić

Tužilaštvo Crne Gore ovaj slučaj izviđa od kraja 2017. godine, nakon više tekstova u “Vijestima” i sudskih spisa o privatnoj tužbi između prvih pokretača ideje izgradnje vjetroelektrana u kojima se pominju optužbe za visoku korupciju…

Izgradnja vjetroelektrana završena je u novembru prošle godine. U decembru je Evropski parlament usvojio Rezoluciju kojom traži nezavisnu istragu u ovom slučaju. U januaru je pala Vlada Malte zbog povezivanja sa ovom aferom.

Sin ubijene novinarke Metju Karuana Galicija prošle sedmice je u intervjuu “Vijestima” kazao da je tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović bio ključna osoba iz Crne Gore kojom se njegova majka bavila dok je istraživala slučaj Možura, kao i njegovim vezama sa premijerom Malte Džozefom Muskatom i vladajućom elitom u Azerbejdžanu.

Firma ispunila sve uslove za bankrot

Finansijski izvještaji kompanije “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC” za prošlu godinu pokazuju da ona ima akumulirani gubitak od 3,4 miliona eura, a da je njena vrijednost negativna – 1,5 miliona eura.

Dugovi kompanije iznose šest miliona eura.

Prema izvještaju menadžmenta o bonitetu i likvidnosti koji je predat Poreskoj upravi, kompanija je uveliko ispunila uslove za bankrot. Najčešće korišćeni model za ocjenu boniteta Altmanov Z-score kaže da su kompanije u kojima ovaj koeficijent iznosi između 1,1 i 2,59 – rizične, a da su pred bonkrotom one u kojima je veći od 2,66. “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC” ima Z-score od čak 5,29.

Za procjenu bankrota koristi se i “Zmijewski model” koji mjeri performanse, finansijski leveridž i likvidnost. Ako je koeficijent manji od 0,5 – kompanija je dobra, a što je veći – bankrot je izvjesniji. U slučaju ove kompanije, koeficijent iznosi 5,51.

Revizor u izvještaju za 2019. godinu upozorava da kompanija ima veće obaveze od obrtne imovine za 1,58 miliona eura, ali i navodi da je vlasnik dao garanciju da će firma “nesmetano poslovati u periodu od najmanje još godinu dana”.

Kompaniji je račun blokiran 2. aprila ove godine, u jeku istrage na Malti, na dug od 1,26 miliona eura.

Vlasnik sa Malte nije pomogao svojoj firmi da izmiri te obaveze, tako da je blokada i sada aktivna na istom iznosu, pa se kompanija nalazi pred stečajem.

Arhiv više ne čuva ni stečajne spise

Zakon o stečaju i podzakonski akti o čuvanju poslovne dokumentacije firmi o stečaju predviđaju da se ona čuva najmanje pet godina, a da bi trajno trebalo čuvati dio koji se odnosi na promjene vlasništva nad nekretninama, radnička prava i druga važna dokumenta.

Međutim, u praksi je situacija potpuno drugačija i postoje brojni primjeri gdje je dio predstečajne poslovne dokumentacije “ispario”.

Sagovornici “Vijesti” kažu da bi nakon okončanja stečaja, stečajni upravnik spise trebalo da preda Državnom arhivu na čuvanje. Državni arhiv već godinama, međutim, nema prostor sa skladište, niti uslove da takve sudske spise arhivira, tako da ih i ne prima od stečajnih upravnika.

Privredni sud je jedno vrijeme unajmljivao privatna skladišta za čuvanje dokumentacije, ali su se i ona popunila.

U Zakonu i bilo kom drugom propisu ne postoji ni rok u kojem stečajni upravnik, nakon okončanja stečaja, treba da preda dokumentaciju.

Upravnici sami biraju šta će zadržati

Usljed ovakve situacije, u praksi se najčešće dešava da stečajni upravnici procjenjuju šta je od poslovne dokumentacije bitno za čuvanje i najčešće je čuvaju njegdje kod sebe. Upravnici čuvaju onaj dio poslovne dokumentacije iz predstečajnog postupka koji je bio bitan za sam stečaj, prava radnika i podatke o promjenama prava nad nekretninama. Podaci o transakcijama i ugovorima koji se ne odnose na sami dug i obavezu zbog kojih je uveden stečaj, u praksi se najčešće ne čuvaju.

U slučaju “Možura”, upravo ta dokumentacija može biti bitna za istragu na Malti i eventualni postupak u Crnoj Gori.

U slučajevima “Klap” i “Vardar”, koje je tužilaštvo vodilo prošle i ove godine u vezi s milionskom poreskom utajom, upravo se navode sumnjive transakcije između više firmi, od kojih su neke gurnute u “lažni stečaj” tokom kojeg je nestao dio dokumentacije.

U praksi i upravnici teško dolaze do svih podataka

Stečajni upravnici sa kojima su razgovarale “Vijesti”, kažu da problema imaju i da nakon uvođenja stečaja dokumentaciju preuzmu od dotadašnjih direktora, ali da nemaju nikakvih garancija da su im ustupili potpunu i ispravnu dokumentaciju.

U praksi, stečajni upravnici rijetko traže asistenciju policije da bi preuzeli dokumentaciju, mada ima i tih slučajeva.

“Stečajni upravnik malo može da uradi, ako vlasnici i direktor te firme neće da predaju dokumentaciju, jer tad zavisi od policije, odsjek za privredni kriminal, da li će se ozbiljno potruditi da dođu do dokumentacije i zaplijene je. Ali, ni tada nema garancije da je sve tu”, kazao je jedan od sagovornika “Vijesti”.