Foto,fjaka:Pixabay –

Mladi Nepalac Kildeep Mahato u Hrvatsku je stigao pred 25 dana u potrazi za poslom. Jedan je od preko 27.000 radnika iz Azije u Hrvatskoj koji rade u graditeljstvu, turizmu, dostavi hrane, prema zvaničnim podacima.

„Prvo sam bio u Puli, ali nije bilo posla, pa sam se vratio u Zagreb gdje će mi agencija naći posao u kuhinji ili na čišćenju“, kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Kildeep Mahato koji je čekao na razgovor pred jednom od brojnih agencija koje dovode radnike iz azijskih zemalja u Hrvatsku.

Predstavio se, ali se nije želio slikati. On u Hrvatskoj, kojoj posljednjih godina sve više nedostaje radne snage, očekuje plaću od 900 do 1.000 eura mjesečno. Treba vidjeti i kako će biti riješen smještaj, prehrana i prijevoz.

Dok neki radnici iz Azije u Hrvatskoj žive i rade u sređenim uvjetima, nekima poslodavci ne osiguravaju ni elementarni human smještaj, upozoravaju sindikati i lijeve stranke.

Dolaze iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša…

U prvih šest mjeseci ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je preko 27.000 radnih dozvola za radnike iz 4 azijske zemlje – iz Nepala za 11.523, iz Indije za 6.589, s Filipina za njih 5.024 i iz Bangladeša – 3.975 dozvola za boravak i rad za isto toliko radnika.

To je još uvijek manje od broja dozvola izdanih za radnike iz regije Jugoistoka Europe i Turske, ali broj radnika iz Azije u Hrvatskoj svakim je danom sve veći.

„Postoje dvije vrste stranih radnika – jedni koji su došli preko agencija i rade u turizmu, ugostiteljstvu i slično“, opisuje za RSE položaj stranih radnika dobar poznavatelj problematike, Tomislav Kiš iz Novog sindikata.

„Znači, on radi kod nekoga. Taj netko je firma sa imenom i prezimenom. I onda imate drugu kategoriju, koji rade u dostavi – ‘Wolt’, ‘Bolt’ – i oni rade preko agregatora. Razlika između njih je drastična. Jedni imaju bar nešto, a drugi nemaju ništa“, opisuje Kiš.

Hrvatska je 2021. izmijenila način izdavanja radnih dozvola, pa se sa sustava kvota prešlo na sustav „on demand“, odnosno principa da poslodavac izrazi potrebu za radnicima, pa ako tog profila nema na burzi, izdaje mu se radne dozvole za traženi broj stranih radnika.

Ako se radi o deficitarnom zanimanju poput građevinskih radnika, onda nije ni potrebno obaviti traženi test tržišta rada, kojim se provjerava ima li traženog profila na hrvatskom tržištu rada.

Predsjednica lijeve oporbene stranke Radnička fronta Katarina Peović kaže za RSE kako agencije za uvoz radne snage i agregatori nastoje uvoziti što više strane radne snage, jer oni na tome zarađuju.

„Zato je njima cilj da Hrvatska bude protočni bojler, a ne da ovdje ostaju, nego da oni uvoze nove. Nekim poslodavcima je bitno da strani radnici kod njih ostanu, ali im daju nevjerojatno loše radne uvjete, jer su shvatili da su to ljudi koji često ne znaju dobro čak ni engleski i ne mogu se obratiti inspektoratu rada ili pučkoj pravobraniteljici“, kaže liderica Radničke fronte.

Ujutro na gradilištu, poslijepodne dostava hrane

„Sama sam se posvjedočila da su to robovlasnički uvjeti“, kaže Katarina Peović.

„Sada se vodi istraga oko Filipinaca koje su zaključavali u kioske. Posjetila sam kuću u kojoj su živjeli Nepalci – spavali su na podu, nisu imali adekvatno grijanje, higijenski uvjeti su bili katastrofalni i ti ljudi su zapravo mahom otuda pobjegli u Portugal. Oni koji su ostali ispričali su da su ujutro radili na građevini, a popodne vozili dostave hrane“, opisuje Peović.

Radnička fronta je u parlamentarnu procedure uputila izmjene zakona kojima traži da se vrate kvote za uvoz radne snage, i da se izjednače uvjeti za smještaj radnika, jer do sada ništa nije obavezivalo poslodavca da stranim radnicima pruži humane uvjete smještaja.

Ne žele sindikat niti komunicirati s novinarima

One koji rade u graditeljstvu štiti kvalitetan granski kolektivni ugovor. Međutim, gdje god da rade, kada imaju problema, ne žele se sindikalno organizirati i ne žele komunicirati s novinarima, kaže Kiš i objašnjava zašto.

„Mi smo ih probali organizirati. Do sada imamo dvojicu stranih radnika. Oni ne žele govoriti. Imao sam slučaj – to su isto bili Nepalci – bilo je baš ružno kamo su ih smjestili i kako su ih izrabljivali. Pitali smo ih možemo li slike i njihova imena dati novinarima. Ne, rekli su, jer onda oni stradaju“, opisuje Kiš.

On je komentirao i poruke koje se šalju preko nekih medija kako poslodavci investiraju novac u dolazak stranih radnika, pa ih oni nakon par mjeseci napuste u potrazi za bolje plaćenim poslom, i da bi tako nešto trebalo zabraniti zakonom.

„Vezivanje radnika zakonom za jednog poslodavca bilo bi robovlasništvo. Pa svi smo mi za slobodno tržište“, odlučan je Kiš.

Plaće od 560 do 1.000 eura mjesečno

Nepalski radnici u Hrvatskoj odnedavno su se i organizirali u Udrugu nepalskih radnika u Hrvatskoj, sastaju se jednom mjesečno, udruga pomaže u rješavanju statusnih pitanja i slično.

Predsjednik Udruge Surya Bahdur Thing kazao je novinarima kako su Nepalci zadovoljni plaćama u Hrvatskoj, a komentirao je i ove medijske poruke.

„Ovisi o poslu kojeg rade i obučenosti – jesu li nekvalificirani, polukvalificirani ili potpuno obučeni. Minimalna je plaća 560 eura, a s vremenom se popne do 700, 800 pa i tisuću eura mjesečno. Ako daju otkaz, morali bi moći tražiti drugi posao“, dodaje Bahdur Thing.

Prema najsvježijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna netto plaća u Hrvatskoj u svibnju ove godine bila je 1.133 eura. U građevinarstvu je prosječna netto plaća bila 942 eura, isto koliko i u ugostiteljstvu.

Izmjene zakona o strancima – nabolje

Kako navode mediji, neke primjedbe ugrađene su u izmjene zakona o strancima koje priprema hrvatski MUP. Među ostalim, predviđa se da poslodavac, ako nudi smještaj stranim radnicima, to mora unijeti u ugovor o radu i osigurati da smještaj bude primjeren. Također, produljit će se rok trajanja dozvola za boravak i rad na tri godine (sada se izdaju samo na jednu godinu), a strani radnik će ubuduće moći, bez traženja nove dozvole, mijenjati posao kod istog poslodavca ili mijenjati poslodavca.

Sada to, naime, može samo kad mu MUP ukine prvu te potom izda novu dozvolu za boravak i rad. Također, ako ima važeću dozvolu za boravak i rad, a ostane bez posla, strani radnik će moći biti u Hrvatskoj u statusu nezaposlene osobe do 60 dana i za to vrijeme tražiti drugi posao.

MN: U ožujku zabilježena 2 rasistička ispada

U ožujku ove godine u Hrvatskoj su bila zabilježena i dva rasistički motivirana ispada na strane radnike.

Tim povodom je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter preko medija poručila kako se dio izazova koje otvara dolazak stranih radnika u Hrvatsku, osim u nadzoru poštivanja pravila od strane poslodavaca, u velikoj mjeri odnosi na integraciju stranih radnika u društvo, koja je u potpunosti zanemareno pitanje i nije obuhvaćena nijednom javnom politikom.

Osim toga, upozorila je da je za očekivati da je veliki dio stranih radnika, koji je vidljivo drugačiji od većine stanovništva, drugačije boje kože, izložen i diskriminaciji.

„Naše istraživanje je pokazalo da svaka peta osoba u Hrvatskoj misli da su boja kože i rasa među najraširenijim osnovama diskriminacije. Pri tome, od 2009., otkako smo središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, svake godine najviše pritužbi vezanih za diskriminaciju dobivamo upravo za onu na temelju rasnog ili etničkog podrijetla“, navela je pučka pravobraniteljica.

„Kada uzmemo u obzir da je u pogledu svih osnova za diskriminaciju istovremeno najviše pritužbi bilo upravo u području rada i zapošljavanja, može se zaključiti da dolazi i do diskriminacije stranih radnika temeljem rasnog ili etničkog podrijetla na radu, a bojim se i drugim područjima života“, zaključila je Tena Šimonović Einwalter u izjavi novinarima.

Do sada 91.000 dozvola, prošle godine ukupno 125.000

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2023. godine ukupno je izdano 91.599 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu – 33.043 i turizmu i ugostiteljstvu – 32.090.

Iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša stiglo je 27.111 radnika, a pojedinačno još uvijek je najviše radnih dozvola izdano za radnike iz Bosne i Hercegovine – 21.745 i Srbije – 14.606. Slijedi Sjeverna Makedonija sa 8.708, Kosovo s 5.619, Turska 2.560 i Albanija sa 2.244 izdanom random dozvolom u prvih pola godine.

U 2022. godini izdano je ukupno 125.000 radnih dozvola za strane radnike u Hrvatskoj.