Prema posljednjim podacima Turističke organizacije (TO) Pljevlja, u gradu boravi 10 odsto više gostiju u odnosu na isti period prošle godine. Što se tiče smještajnih kapaciteta najavljeno je da je prijavljen veći broj gostiju, a i u septembru se očekuje više gostiju nego prošle godine.

Iz TO Pljevlja tvrde da njihova Opština ima mnogo toga da ponudi turistima, od kulturno- istorijskih znamenitosti do prirodnih ljepota. Najinteresantinje, kažu, je lokalitet na Đurđevića Tari.

„Takođe je značajna planina Ljubišnja, koja se nalazi u području opštine, zatim selo Bobovo, meandri Ćehotine, Kanjon rijeke Drage i visoravan Kosanica. Tu se nalaze izletišta, srednjevjekovno utvrđenje Koznik, koji predstavlja jednu od interesantnih destinacija“, rekla je za Emina Kriještorac iz TO Pljevlja.

A tu su i brojne kulturno istorijske znamenitosti, rimski grad Municipium, zatim Husein pašina džamija i manastir Sv. Trojica.

Emina Kriještorac je istakla značaj i sve veće interesovanje za seoski turizam, koji opština Pljevlja može da ponudi.

„Prepoznatljivo područje je most na Đurđevića Tari, gdje se nalaze ta seoska domaćinstava, Kljejević, Ostojić, Leković, Kljajevića luka, oni pružaju brojne usluge kao što je rafting na Tari, zatim zip lajn, kružna putovanja Durmitorom itd. Sve veći broj ruralnih domaćinstava je zainteresovan za seoski turizam, kao što su nova registrovana domaćistva Džogaz Džogaska vrela u Brvenici, zatim domaćinstvo Rovčanin i Janjušević. Oni nude isto uslugu smještaja i hrane, i turističkih aktivnosti. TO izlazi u susret svim domaćistvima, prvenstveno oko registracije tu smo da uputimo građane što je sve potrebno od papirologije.Radimo marketing kako na našem sajtu tako i na Instagramu, i FB nalogu“- kazala je ona.

U selu Mataruge, na nekih 18 km od Pljevalja, na putnom pravcu Pljevlja – Bijelo Polje, nalazi se vidikovac Meandri Ćehotine, koji je privukao pažnju Vasa Kneževiča iz NVO-a „Da zaživi selo“.

„Ovo mjesto sam otkrio zato što sam ribolovac, i dolazio sam ovdje da pecam, otkrio sam ovaj prelijepi pogled koga su bili svjesni, ili nesvjesni mještani. Poznato je da je najmanje svjestan, ambijenta u kojem živi, upravo onaj mještanin koji se tu rodio. Došao sam na ideju Ministarstva održivog razvoja, kroz konkurs, sa idejom kao fizičko lice za valorizaciju ovog vidikovca, i dobio nagradu. Kasnije, kroz prejekat NVO “ Da zaživi selo“ u saradnji sa TO Pljevlja, smo došli na ideju da realizujemo tu moju ideju. Napravili smo ovdje jedan hladnik, zaštitnu ogradu i putokaze. I putem društvenih mreža, spotova uspjeli smo da valorizujemo ovaj vidikovac. Za nepune dvije godine proširila se ta promocija, i ovaj vidikovac je postao prepoznatljiv. Mještani su prihvatili ovaj vidikovac, neki su čak razmišljali da valorizuju i ostale prirodne potencijale ovog prostora, Otilovićko jezero, staru seosku arhitekturu i neki su se prijavili i na buking. Ovdje se pravi i tradicionalna hrana, pita sa sirom , kisjelo mlijeko, za one koji dolaze ovjde. Ovdje dolaze Kinezi i ostali stranci, planinari, i dobro je da se ova lokacija nalazi u planu svih njih“- kazao je Knežević.

Jezero je napravljeno prije 35 godina i to je akumulacija od HE Pljevlja za potrebe hlađenja turbina. Kasnije su i Pljevlja počela da koriste ovu vodu. Akumulacija je duga nekih 11 km na rijeci Ćehotini, voda je čista i ovo jezero moze da se valorizuje i na druge načine, za kupanje, sportski ribolov, krtsrenje, kupanje sa obilaskom manastira Dubočica.

Etno selo Džogaska vrela, nalazi se u Vrbenici 15 km od Pljevalja. Na ideju da napravi Eko kamp došao je Žarko Džogaz prije sedam godina.

„Vratio sam se iz Pljevalja da živim ovdje na imanju, napravio kuću i jedan manji ribnjak. Onda je došla ideja da se napravi nekoliko bungalova, i da se krene sa tim seoskim turizmom. Imam tri bungala, u ta tri imamo sedam ležajeva, a u prizemlju kuće je jedan pansion sa tri ležaja. Uglavnom smo na bukingu, i gosti su nam većinom stranci, većinom iz Zapadne Evrope, vrlo malo imamo domaćih gostiju. Gostima je veoma bitan seoski mir, bungalovi su pored rijeke, što im omogućuje miran san. Veoma im je bitno i da imaju domaću hranu, mi imamo i nekoliko koza i živinu“- kazao je Džogaz.

Ovdje se proizvodi sir i mlijeko kao i domaća hrana pite, uštipci i cicvare.

„Imamo jedan manji ribnjak koji je uglavnom za sopstvene potrebe, i za potrebe gostiju. Riba je vrlo tražena od strane turista, obzirom da je čista rijeka , i da se ta voda može piti. Mi im nudimo i odlazak na planinu Ljubišnju , to je jedna, možda najljepša planina u Cnoj Gori, jedna pitoma planina. Na njoj ima dosta jagoda, borovnica, malina i kupina. Mi im nudimo i prevoz do planine, a tu ima i par stećaka , koji su veoma interesantni jer imaju isklesane rekvizite. Ima hrast, blizu ovog mjesta, koji je star blizu 1000 godina. Postoji staza, uz rijeku, gdje mogu komotno da šetaju, vide izvor rijeke, uđu u pećinu koja je duga 1 km“ saopštio je domaćin Etno kampa Džogaz.

Pljevlja Slobodan Ćirović vlasnik Etno vodenice stare 105 godina o vodenici kao turistickoj ponudi i planovima za bavljenje seoskim turizmom i TEXT Na 12 km od Pljevalja, u selu Odžak, zaseok Rašenovići nalazi se Etno vodenica vlasnika Slobodana Ćirovića.

„Kao što vidite ja posjedujem jednu staru potočaru, staru vodenicu, staru 105 godina. Na društvenim mrežama se sad zove Etno vodenica Ćirović. U njoj se proizvode te stare žitarice, ušla je u turističku ponudu opštine Pljevlja. Stara vodenica, za 105 godina njenog rada, nikad nije prekidala sa radom. Žitarice se dosta siju, proizvode se organska žita, imamo namjeru da se proširimo da bi se ta organska hrana mogla probati, i da bi ljudi mogli okusiti stari način spremanja žita. Vole ljudi da vide taj tradicionalni način, svake godine se sve više ljudi interesuje i svraća. Malo bi sama opština trebala više da se uključi, i turistička organizacija, da se sve to bolje promoviše, jer ovo je samo još u samom pokušaju. Imamo planove da ovdje napravimo i krevete da narod može da noci, i da probaju tradicionalna jela“, rekao je Slobodan Ćirović.