Ministarstvo prosvjete predložilo je da se od septembra u škole uvede radno mjesto asistenta u suzbijanju nasilja i vandalizma. Škole sa preko 700 učenika, uz obrazložen zahtjev, mogu eventualno da sistematizuju ovo radno mjesto.

Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović rečeno je da je izmjenom Pravilnika o normativima i standardima prvi put utvrđen normativ za radno mjesto asistenta u suzbijanju nasilja i vandalizma. Promjena tog propisa se, kako kažu, očekuje uskoro, a propisane novine stupaju na snagu od 1. septembra. Kako procedura nalaže, Ministarstvo predlaže izmjene Pravilnika, uz mišljenje Nacionalnog savjeta.

– Uslovi ko može da prođe obuku za asistenta su utvrđeni samim stručnim kvalifikacijama, najmanje četvrti nivo obrazovanja – rečeno je iz Ministarstva.

Povećavaju i broj stručnih saradnika, psihologa, pedagoga, u vaspitno-obrazovnim ustanovama za oko 60, odnosno za 28 odsto.

– Što se tiče radnog mjesta pedagoga i psihologa u vaspitno-obrazovnim ustanovama, izmjene normativa odnose se na smanjenje broja učenika koji su uslov za sistematizovanje ovih radnih mjesta. Jednog stručnog saradnika mogu sistematizovati ustanove koje imaju više od 300 učenika, umjesto 450 kako je bilo ranije – naveli su oni.

Dodaju da dva stručna saradnika mogu imati ustanove koje imaju više od 700 učenika, umjesto 1.000 kao do sada, jednog na radnom mjestu pedagoga i jednog na radnom mjestu psihologa.

Novina je da ustanove koje imaju preko 1.400 učenika mogu imati 3 izvršioca na radnom mjestu pedagoga ili psihologa, iako takve mogućnosti do sada nije bilo.

– Procjena je da bi se na ovaj način broj stručnih saradnika u vaspitno-obrazovnim ustanovama povećao za oko 60 izvršilaca, odnosno za oko 28%. Ministarstvo prosvjete vjeruje da postoji dovoljno kadra ovog profila u Crnoj Gori – saopštili su oni.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović najavio je u maju da će preispitati pravilnik i povećati broj psihologa i pedagoga u školama, a sve radi prevencije vršnjačkog nasilja.

Roditelji su zbog čestih slučajeva vršnjačkog nasilja ranije organizovali proteste i zatražili su od nadležnih odgovorniji pristup. Poručivali su da žele bezbjednost za svoju djecu i kritikovali donosioce odluka što ozbiljnije ne pristupaju ovoj temi.

Istraživanje Zavoda za školstvo pokazalo je da je ove školske godine zabilježeno 1.583 učenika/ce koji su bili žrtve nasilja. Istraživanje o zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u školama u Crnoj Gori tokom 2022/23. školske godine uradio je samostalni savjetnik u ovoj ustanovi, mr Zoran Lalović.

Od početka školske godine do trenutka ispitivanja 17 odsto učenika/ca doživjelo je makar jedan akt nasilja, bilo je žrtva nasilja u školi. Identifikovali su 464 učenika koji su bili i žrtve i nasilnici, 332 kojih je bilo samo nasilno, a 9.199 đaka nijesu bili ni žrtve ni nasilnici.

Istraživanje je pokazalo da je 65 odsto učenika/ca koji su bili žrtva nasilja u ovoj godini, bili su žrtva nasilja i u ranijim godinama. Došli su do nalaza da je 72 odsto učenika/ca koji su bili nasilni u ovoj godini, bili su nasilni i u ranijim godinama.

– Ovim učenicima/cama je prije svega potrebna individualna pomoć u smislu integracije u kolektiv. I nasilnici i žrtve su zbog određenih ličnih karakteristika socijalno izopšteni od ostalih učenika/ca – ukazao je Lalović.

U Zavodu za školstvo smatraju da je druga linija rješavanja problema nasilja u školi jačanje vaspitne uloge škole i izgrađivanje školske klime u kojoj se nasilje ne isplati i gdje su svi učenici/e uvjereni da će ih škola, ako bude potrebno, zaštititi od svih oblika nasilja.

Istraživanje je pokazalo da učenicima/ama nije dovoljno samo reći da su u školi zaštićeni, potrebno je da im njihovo iskustvo to potvrdi.

Anketa je pokazala da osam odsto đaka trpi neki oblik psihološke štete zbog nasilja u školi. Neprijatno u školi se osjeća 6,3 odsto učenika/ca, a 1,9 odsto učenika/ca ima strah od škole – dodatne analize ukazuju da strah od škole nije samo posljedica objektivne prijetnje od mogućeg nasilja u školi.

Od početka školske godine do trenutka ispitivanja 43 odsto učenika/ca je u svojim školama svjedočilo nasilju pojedinih učenika/ca prema drugom/drugoj učeniku/ci.

– Nerealno je očekivati da škola bude uspješna u rješavanju problema nasilja ako se učenicima/ama van škole, neprestano, putem medija, filmova, televizije nude modeli nepristojnog i agresivnog ponašanja. Širi društveni kontekst nije bio predmet ovog istraživanja, ali se on preliva u školu i, po mišljenju većine autora, predstavlja i najvažniji faktor u rješavanju problema nasilnog ponašanja mladih uopšte – smatra autor istraživanja.

Prema posljednjim podacima koje je Ministarstvo prosvjete proslijedilo Pobjedi, od početka godine do 7. marta bilo je 79 slučajeva vršnjačkog nasilja. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji vrše nasilje 119. U pitanju nije samo fizičko nasilje, već psihičko, verbalno, sajber…Ove brojke su znatno manje od onih koje je prikazalo istraživanje Zavoda za školstvo. U MEIS sistem je za 2019/2020. godinu unijet 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim.