Foto : Pixabay –

Uskoro slijedi upis u srednje škole i budući srednjoškolci donose prvu važnu odluku kada je riječ o njihovom budućem zanimanju. U crnogorskim srednjim stručnim školama kažu da generalno nijesu zadovoljni brojem đaka koji odaberu da izučavaju zanat, iako se na pojedinim smjerovima bilježi veća zainteresovanost. U nekim školama razmišljaju da u narednom periodu uvedu i nove smjerove, koji su potrebni crnogorskom tržištu rada.

O tome koliko je interesovanje đaka za srednje stručne škole, posebno za zanate, koji smjerovi su najtraženiji, da li će doći do otvaranja novih, na koji način učenici obavljaju praksu, razgovarali smo sa direktorima i predstavnicima nekoliko stručnih škola u Crnoj Gori.

Dabetić: Interesovanje za pojedine zanate sve veće

Direktorica SSS “Ivan Uskoković” u Podgorici Sonja Dabetić kaže da, generalno gledano, ne mogu biti zadovoljni brojem đaka koji upisuju srednje stručne škole.

“Većina teži da upiše ili Gimnaziju ili Ekonomsku školu. Na tržištu rada traženi su mnogi zanati koji su zastupljeni u obrazovnim programima Građevinske, Hemijske i Srednje stručne škole,,Ivan Uskoković“, ali iz već poznatih razloga, upisuje se veoma mali broj učenika”, navodi Dabetić.

Na pitanje da li se posljednjih nekoliko godina bilježi porast broja zainteresovanih za zanate, Dabetić odgovara da je to veoma diskutabilno.

“Svjesni smo činjenice da je natalitet u padu, pa iz toga proizilazi da je svake godine sve manje i manje upisanih učenika na bilo kojem smjeru, bilo da se radi o četvrtom ili trećem nivou obrazovanja. Mada, kada je riječ o našoj školi, interesovanja za pojedine zanate je sve veće, kao na primjer za automehaničare gdje upisujemo maksimalan broj učenika. Posljednje dvije godine, po statistici, upisan je veći broj učenika u odnosu na nekoliko prethodnih godina”, kaže Dabetić, dodajući da u toj školi đaci mogu birati između 14 smjerova.

Navodi da učenici obavljaju praksu u školi gdje za pojedine smjerove imaju opremljene radionice, kao na primjer za mehatroniku, automehatroniku, kao i za zavarivače i bravare. Đaci imaju i praksu kod poslodavaca.

“Treba napomenuti da se učenici praktično osposobljavaju kod poslodavaca i po dualnom obrazovanju i po kolektivnom ugovoru”, navodi Dabetić.

Kaže da najvjerovatnije za sljedeću godinu neće biti otvoreni novi smjerovi.

“Ali će neki iz oblasti saobraćaja biti modularizovani i od naredne godine će se raditi po novim programima. Ipak, treba razmišljati i u tom pravcu, jer neke kvalifikacije nisu zastupljene ni u jednoj srednjoj školi, a tražene su na tržištu rada. Razmišljam da sa svojim timom iniciram smjerove poput autolimara, autolakirera i još nekih koji su u deficitu”, kaže Dabetić.

Navodi da će ove godine promijeniti ustaljenu naviku da obilaze osnovne škole i samo na taj način propagiraju školu.

“Pošto imamo brojne smjerove da ponudimo, kao i razne međunarodne projekte koji omogućavaju učenicima da stiču kvalifikacije i iskustvo u zemljama regiona kroz mobilnost, budući učenici će imati priliku da posjete našu školu i sami uvide mogućnosti koje im se pružaju kroz prezentaciju svih naših resursa”, zaključuje Dabetić.

Mihailović: Izvanredna saradnja sa poslodavcima, socijalnim partnerima i fakultetima

Direktor Srednje stručne škola “Spasoje Raspopović” Vesko Mihailović ističe da ta škola učenicima koji odaberu neki od ponuđenih programa pruža kvalitetno stručno obrazovanje.

“Odlikuje nas stručan i posvećen nastavni kadar, odlična opremljenost školskih laboratorija i radionica, novi obrazovni programi i izvanredna saradnja sa poslodavcima, socijalnim partnerima i fakultetima iz oblasti za koje školujemo učenike”, kaže Mihailović.

Ističe da je ta škola dio sistema dualnog obrazovanja putem kojeg omogućuju učenicima da, osim u školskim radionicama, vještine stiču i u realnim radnim uslovima – obukom na radnom mjestu.

“Želimo da predstavimo zanimanja koja su inovirana na zahtjev tržišta rada i koja su deficitarna, odnosno za koje postoji potreba za zapošljavanjem, kao i ukupne uslove u školi koji će doprinijeti da učenici na najbolji način steknu potrebna znanja i vještine”, kaže Mihailović.

Postoji više smjerova koje učenici mogu pohađati, između ostalog, to su tehničar hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja, tehničar zaštite životne sredine, tehničar metalurgije, prehrambeni tehničar, grafički tehničar…

Kada je riječ o programima trećeg stepena, to su operater hemijskih procesa i ispitivanja, obrađivač plemenitih metala i legura, pekar, modni krojač, frizer…

Mihailović ističe nove obrazovne programe iz oblasti hemijske industrije – tehničar zaštite životne sredine i tehničar hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja.

“Učenici ovladavaju znanjima i vještinama rada u hemijskim laboratorijama, ispitujući i prateći parametre stanja životne sredine ili se upoznavajući sa tehnologijom proizvodnje farmaceutskih proizvoda”, navodi Mihailović.

Kaže da je novo zanimanje grafički tehničar, koje donosi vrlo upotrebljiva znanja, dizajna i pripreme za štampu.

“Prehrambeni tehničar i agrotehničar daju znanja o kontroli parametara pri prehrambenoj proizvodnji ili znanja iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrtlarstva, cvjećarstva. Tehničar modnog dizajna je program koji daje znanja o dizajniranju izradi odjeće, kako unikatnih odjevnih predmeta tako i konfekcijske proizvodnje”, navodi Mihailović.

Kada je riječ o zanimanjima trećeg stepena, Mihailović kaže da su dio sistema dualnog obrazovanja.

“Frizer, pekar, obrađivač plemenitih metala, cvjećar, proizvođač prehrambenih proizvoda… pružaju vrlo tražena znanja i nakon završetka školovanja, učenike čeka siguran posao”, kazao je Mihailović.

Tošić: Pad broja učenika na smjeru restoraterstvo

Koordinator za planiranje i organizaciju u JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić” Almas Tošić kazao je da je nivou školske godine broj zainteresovanih učenika za upis u tu školu na zadovoljavajućem nivou.

“Uzimajući u obzir za veliku zainteresovanost učenika za pojedine smjerove prinuđeni smo da se obratimo Ministarstvu prosvjete sa zahtjevom za proširenje tih smjerova. Posljednjih nekoliko godina, uglavnom broj upisanih učenika po svakom smjeru je približan, izuzev smjera restoraterstvo, gdje je posljednje dvije godine opadajući u odnosu na prethodne godine. Nastojimo da se broj zainteresovanih učenika poveća”, ističe Tošić.

Kako navodi, najtraženiji smjerovi su turistički tehničari i gastronomi.

“Učenici su po smjerovima i razredima raspoređeni po turističko ugostiteljskim objektima unapred napravljenom rasporedu. Obrazovnim programom je precizirano vremensko zadržavanje u objektima za održavanje prakse, realizaciju prakse nadgedaju kontinuirana nastavnici i kooridnatori”, zaključuje Tošić.

Kosović: Nismo u potpunosti zadovoljni brojem učenika koji upisuju zanate

Direktor Srednje stručne škole u Nikšiću Milisav Kosović kaže da je u prethodnoj školskoj godini došlo do povećanja broja upisanih učenika, ali da nisu u potpunosti zadovoljni brojem onih koji upisuju zanate.

“Smatramo da je to posljedica prije svega što učenici u osnovnim školama ostvare dobar uspjeh i samim tim upisuju četvorogodišnje smjerove”, kaže Kosović.

Navodi da je u prethodnim godinama zabilježen pad broja učenika koji upisuju zanate, ali da su u školskoj 2021/22. godini imali značaj porast broj učenika koji su upisali zanat.

“Iskreno se nadamo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu”, kaže Kosović.

U Srednjoj stručnoj školi najtraženiji su smjerovi: elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija, elektrotehničar računarskih sistema i mreža i elektrotehničar energetike. Dodaje da učenici praksu obavljaju u školskim radionicama i kod poslodavaca.

“Uprava škole aktivno radi na ispunjavanju neophodnih uslova kako bi došlo do realizacije i drugih obrazovnih programa u našoj ustanovi”, navodi Kosović.

Vuković: Porast broja učenika

Direktor JU Srednja stručna škola Bijelo Polje Zoran Vuković ističe da ta škola daje sve od sebe da promoviše zanimanja koja su definisana Planom upisa.

Vuković kaže da je posljednjih godina broj učenika u porastu u odnosu na prethodne godine. U školi postoji 17 obrazovnih programa – sedam četvrtog i 10 trećeg stepena-kuvari, konobari, automehaničari, instalateri sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, prodavači, pekari…

“Učenici obavljaju praktičnu nastavu kod poslodavca. Međutim, u školi su obezbijeđeni uslovi da se predviđenih 50 odsto nastave realizuje u školi, radionicama i laboratoriji”, kaže Vuković.

Navodi da je planom upisa predviđeno nekoliko novih smjerova – zdravstveni tehničar-IV stepen, hemijsko-farmaceutski tehničar-IV stepen, CNC mehaničar-III stepen, mehaničar elektro energetskih postrojenja -III stepen.