U TOKU NOĆI SATNA KONCENTRACIJA IZUZETNO ŠTETNIH PM 2.5 ČESTICA 256.8 mg/m3

    4 godine pre 721 pregleda Izvor: PV Informer

U toku predhodnog dana rasle su koncentracije svih štetnih materija u vazduhu u Pljevljima sa Mjerne stanice u Gagovića imanju, da bi bile zabilježene u 23 sata izuzetno visoke koncentracije izuzetno opasnih po zdravlje ljudi PM 2.5 čestica u vazduhu i iznosile su 256.8 mg/m3.

Nastavljen je već uobičajen rast koncentracija Sumpor dioksida u periodu od 12 -16 časova u vrijeme kad su smjene školske djece u školama i kad je najveći broj mladih ljudi na pljevaljskim ulicama što je zabilježeno na istoj Mjernoj stanici.

Sumpor dioksid

Još gori rezultati za SO2 zabilježeni su na drugoj Mjernoj stanici u pljevaljskoj opštini Gradina.

PM 2,5 čestice ove kategorije su toliko male da mogu biti viđene samo mikroskopom. One su manje od PM10 čestica – veličine 10 mikrometara i takođe se nazivaju finim česticama, koje u određenim uslovima mogu biti viđene i golim okom. PM2.5 čestice su četiri puta manje od PM10 čestica.

PM 2.5

Pošto su vrlo male i lagane, fine čestice imaju tendenciju da ostaju duže u vazduhu nego teže čestice. Ovo povećava šanse da ljudsko tijelo ili životinja udahne ove čestice u pluća. Zahvaljujući svojoj maloj veličini, čestice manje od 2.5 mikrometara su sposobne da prođu nos i grlo, te mogu da prodru duboko u pluća, a čak mogu ući i u krvotok.

Istraživanja su pokazala tijesnu vezu između izlaganja finim česticama i prevremenoj smrti od kardiovaskularnih ili pulmonalnih bolesti. Fine čestice su takođe poznate po sposobnosti da izazovu ili pogoršaju hronična oboljenja kao što su astma, srčani napad, bronhitis i ostale respiratorne probleme.

Iz tog razloga je potrebno što manje vremena provoditi na otvorenom bez prijeke potrebe.Ono što posebno zabrinjava je činjenica da sa pogoršanjem vremenskih prilika zaočekivati je još lošijih vijesti sa Mjerne stanice izraženih kroz izuzetno visoke koncentracije štetnih materija u vazduhu.

Studija uticaja zagađenja vazduha u opštini Pljevlja koju je za potrebe izrade Plana kvaliteta vazduha za opštinu Pljevlja izradio „TECHNE Consulting” pokazuje da će ukupne emisije razmatranih zagađujućih supstanci rasti u narednim godinama (posmatran je period do 2020. godine), ukoliko se ne preduzmu mjere za smanjenje zagađenja. projekcija rasta emisije suspendovanih čestica prevazilazi 300%. Primjenom mjera za smanjenje zagađenja vazduha koje su predložene ovim planom umjesto projektovanog povećanja od 300%, do 2020. godine postiglo bi se smanjenje zagađenja suspendovanim česticama od oko 40% u odnosu na baznu godinu (2010).

Pojam suspendovane čestice odnosi se na atmosferske aerosole, lebdeće čvrste čestice ili kapljice tečnosti različite veličine (PM10 – čestica aerodinamičkog dijametra manjeg od 10 mikrometara (μm) odnosno PM2,5 – čestica aerodinamičkog dijametra manjeg od 2,5 mikrometara). Njihova koncentracija u vazduhu izražava se kao masa po jedinici volumena (μg·m-3 ). Suspendovane čestice se razlikuju po hemijskom sastavu (npr. sulfati, teški metali, čađ, druge organske supstance itd.). U prosjeku na evropskom kontinentu glavni sastojci suspendovanih čestica su sulfatna jedinjenja i razna organska jedinjenja. Uz ove komponente prisutna je i prašina mineralnog porijekla, posebno u blizini puteva. Međutim, kada je zagađenje od saobraćaja veliko i kada koncentracija suspendovanih čestica pređe vrijednost od 50 μg·m-3 tada nitratna jedinjenja postaju značajana komponenta suspendovanih čestica. U suspendovane čestice se ubraja i čađ koja često čini 5-10% ukupnog sadržaja finih suspendovanih čestica (PM2,5), mada koncentracija čađi pored puteva dostiže i 15-20% ukupnog sadržaja frakcije PM2,5.

U zemljama EU masena koncentracija frakcija respirabilnih, grubih i finih čestica, PM10, se prati u okviru redovnog monitoringa (Council Directive 1999/30/EC, 1999; Council Directive 2008/50/EC). Važeća regulativa u EU propisuje srednju dnevnu vrednost za PM10 od 50 mg/m 3 koja ne sme biti prekoračena više od 35 dana godišnje, a do 2010 se zahteva poboljšanje kvaliteta vazduha jer prekoračenja ne sme biti više od 7 dana godišnje. Dozvoljena srednja godišnja vrednost za PM10 je 40 mg/m 3 , ali u dokumentima koje prate Okvirnu i „Ćerke direktive“, se ne navodi da bi srednja godišnja vrednost trebalo da se tokom vremena smanjuje. Aneks XIV nove direktive (Council Directive 2008/50/EC ) propisuje monitoring čestica od 2.5 mikrona (PM2.5) i reguliše ga dvostepeno. U prvom koraku propisana je srednja godišnja granična vrednost PM2.5 od 25 μg/m3 počev od 1.1.2015., da bi u drugom stepenu po predlogu koji je za sada na snazi, ali koji može da bude i izmenjen, od 1.1.2020. koncentracija PM2.5 bi bila limitirana na godišnjem nivou od 20 μg/m3 . Uspostavljanju monitgoringa i graničnih vrednosti u EU za PM2.5 su prethodile intenzivne pripreme koje su omogućile standradizaciju procedura za montoring frakcije finih čestica (EN, 2005). Brojne naučne institucije u EU intenzivno rade na većem broju istraživačkih projekata gde mere frakciju finih čestica i utvrđuju njihov elemetarni sastav, odnosno prate trendove. Većina zemalja iz našeg okruženja već je uskladila svoju zakonsku regulativu sa EU i odavno je uspostavila adekvatne monitring mreže za praćenje aerozagađenja uključujući monitoring PM10 , a poslednjih godina i PM2.5.