Izvještaj Evropske komisije o javnim finansijama, u kojem je izražena sumnja u naš ekonomski rast, za ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića nije iznenađenje.

Kako ističe naš sagovornik, to što se u mišljenju EK o Programu ekonomskih reformi (PER) Crne Gore do 2027. godine ukazuje, između ostalog, na to da imamo veliku potrošnju i da treba da povećamo prihode, brojni ekonomisti, među kojima je i on, više puta su ukazivali.

– U ovom izvještaju Evropske komisije pažnja je fokusirana na ono na šta smo svi ukazivali, a to je ta troškovna strana, koja je, prema mom mišljenju, prenapumpana u posljednje vrijeme, jer je došlo do velikog rasta zarada. Iako smo imali informacije da će doći do zaustavljanja neproduktivnih troškova, to se nije desilo, već oni i dalje rastu. Kada smo dobili izvještaj, upravo smo čuli za predlog za povećanje finansiranja političkih stranaka, a, s druge strane, imamo informaciju da nismo imali dovoljno sredstava za promociju turizma. To jeste naš problem, i to su stvari koje dugoročno s ovakvim modelom mogu donijeti nestabilnost javnih finansija, jer kad imate podržavajući model i ekonomiju koja nije diversifikovana, koja se bazira na uslugama, možete ući u problem – istakao je Mulešković.

Navodi da Crna Gora nije uradila ono što je morala, a to je diverzifikovanje ekonomije, čime bi se kreirao mnogo veći izvor prihoda za samu državu.

– Umjesto toga samo su povećani troškovi, s druge strane, nismo vodili računa o tome da se oslanjamo samo i dominantno na prilive indirektnih poreza, što opet sa sobom nosi velike rizike, jer ukoliko se desi neka nepredviđena situacija, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, imaćemo problem. Na primjer, može se desiti da imamo lošiju sezonu i mi ćemo automatski imati problem s javnim finansijama – objašnjava Mulešković.

Da podsjetimo, u nedavno objavljenom izvještaju EK preporučuje se ograničavanje tekuće potrošnje – plate, penzije, socijalna davanja – i povećanje prihoda.

Iz Brisela su pozvali i na racionalizaciju poslovanja državnih kompanija, osnivanje fiskalnog savjeta i izbor kandidata za viceguvernere Centralne banke. Ukazano je i da rizici od povećane potrošnje, koja je uslijedila primjenom programa „Evropa sad 2“, i mogući pad prihoda od turizma mogu izazvati probleme, koji već postoje zbog visokog deficita.

Na pitanje da li bi eventualni manji prihodi od turizma zbog lošije sezone mogli uticati da smanjenje zarada i penzija, Mulešković odgovara negativno.

Evropski put, ipak, nije ugrožen

Naš evropski put ne bi trebalo da bude ugrožen, ali je poželjno da povećavamo prihode i ne upadamo u velika zaduženja, smatra Mulešković.

– Ono što je mnogo bitnije u tom kontekstu evropskog puta jeste stabilnost. Jer, i ako postanemo zemlja članica Europske unije, neće se sve to odjednom promijeniti. Mi moramo da uđemo kao jedna stabilna ekonomija u Europsku uniju, kao stabilan sistem, da bismo mogli da očekujemo rast – ističe naš sagovornik.

– Generalno, to u krajnjem može dovesti do pada zarada. Ali, mislim da neće doći, rijetko se dešavalo na ovim područjima, posebno u Crnoj Gori, da dođe do pada zarada, ali ukoliko budemo imali određene probleme, naravno da će morati doći do smanjivanja troškova i njihove racionalizacije. U jednom trenutku, na našem evropskom putu, moraće doći do racionalizacije javne uprave i smanjenja troškova – ističe Mulešković.

Osim smanjenja troškova, kao i profesionalizacije i racionalizacije javne uprave, što je i planirano, Crna Gora mora da se pozabavi povećanjem prihoda.

Mulešković se osvrnuo i na konstataciju pristiglu iz Brisela da imamo mnogo zaliha u obračunu bruto društvenog proizvoda (BDP).
Smatra da nije prvi put da se u naše podatke sumnja i da razloga za kontrolu ima.

– Moram da kažem da nisam iznenađen konstatacijom člana Komisije za budžetska pitanja iz Brisela da je to čudno što imamo tolike zalihe i mislim da treba uraditi reviziju svih tih podataka, da se vidi zapravo koliko su oni stvarni. Upravo to jeste jedan od glavnih problematičnih komponenti u BDP-u koji je posljednje dvije ili tri godine naglo porastao. Zbog rasta zaliha, mi imamo dominantni rast BDP-a. I ono što treba vidjeti jeste da li i kolike su te zalihe – zaključio je Mulešković.

Što deficit i zaduženje obore, zalihe podignu

– Mi smo naglašavali da se povećavaju zalihe u obračunu BDP-a još od 2022. godine, kad je krenuo rast. Kad smo se hvalili da imamo najveći rast BDP-a, nismo vodili računa o drugim komponentama BDP-a. Posebno nismo vodili računa o komponenti razlike između uvoza i izvoza, koja nam iz godine u godinu smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Konstantni rast trgovinskog deficita obara BDP. Naš BDP rastao je isključivo baziran na povećanju potrošnje domaćinstava, koja proizilazi iz ogromnog zaduživanja građana. S druge strane, kad pogledate izvoz, on je dominantno obarao mogućnost rasta BDP-a, a zalihe su uglavnom poništavale pad usljed tih razloga – objašnjava Mulešković.