Ustav Crne Gore je jasno proklamovao autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova. Ovo pravo podrazumijeva da se autonomija prožima i kroz institucionalno djelovanje ustanova visokog obrazovanja koje moraju biti oslobođene i zaštićene od bilo kojeg vrste uticaja – vjerskog, ali isto tako političkog, interesnog i svakog drugog, koji je nespojiv sa ciljevima obrazovanja.

To je, između ostalog, kazao Pobjedi ombudsman Siniša Bjeković, komentarišući slučaj imenovanja sveštenika Nikole Marojevića da bude član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Institucionalni pogled na ovaj događaj bi se, kaže zaštitnik ljudskih prava i sloboda, mogao razložiti na više aspekata. Ističe da se pravo na izbor na bilo koju funkciju ne vezuje ni za jedno ljudsko pravo samo po sebi, odnosno da ne postoji pravo na izbor na javnu funkciju. Kaže da ličnost i lične karakterne osobine Marojevića, naročito kao sveštenog lica, ne dovode se u pitanje, barem prema do sada dostupnim informacijama.

– To, naravno, uključuje njegovo pravo na vjerski, politički i društveni angažman u zajednici. Zbog toga je važno da se i u javnom diskursu napravi distinkcija od onoga što čini pravnu, političku i društvenu potrebu i interes zajednice da procijeni sam čin i postupak imenovanja – rekao je Bjeković.

Odvojenost vjerskih zajednica od države

Dodaje da u ovom slučaju na nivou pravnih principa u Crnoj Gori, osim načela odvojenosti vjerskih zajednica od države, nemamo ni jedno dodatno ograničenje koje bi unaprijed onemogućilo bilo koje lice da bude predloženo i imenovano da vrši javne poslove, uključujući i mogućnost da bude imenovano i učestvuje u poslovima upravljanja bilo kojom institucijom javne vlasti.

– Kako Zakon o visokom obrazovanju jednom šturom odredbom samo upućuje na podjelu nadležnosti kada je u pitanju izbor članova upravnog odbora, možda je bitno naglasiti da istovremeno upućuje i na nadležnosti ovog upravljačkog tijela koje se bliže uređuju Statutom, a Statut Univerziteta donosi upravo ovo tijelo, odnosno upravni odbor. Sljedstveno tome, za očekivati je da Upravni odbor treba i mora znati šta je cilj normi kojima se bliže uređuje sastav i nadležnosti ovog tijela, uključujući i zahtjeve koji se pred neko lice stavljaju da bi mogao vršiti ovu funkciju – kazao je ombudsman.

Tome, kako je rekao, treba dodati da članstvo u Upravnom odboru podrazumijeva odgovarajuća iskustva, znanja, karakteristike i sposobnosti koje člana/icu čine podobnim za ovu funkciju. Bjeković ističe da ne treba zaboraviti da su svi dati razlozi doista u kontekstu ličnosti, a ne njegovog institucionalnog i neposrednog društvenog okruženja.

-Isto tako, prirodno je konstatovati da postoje i drugi objektivni razlozi koji se mogu ili moraju uzeti u obzir prilikom donošenja ovakve političke odluke, a oni su primarno takvi da isključuju bilo kakvu sumnju i vrstu uticaja na lice koje vrši takvu funkciju. Zato nije bez značaja ni institucionalno porijeklo bilo kog kandidata – kazao je Bjeković.

Otvarajući pitanje prisustva vjerskih lica u organima javne vlasti zasnovano na aktu koji donosi Vlada kao politički organ i nosilac izvršne vlasti u državi, za pretpostaviti je, prema njegovim riječima, da takva vrsta ovlašćenja podrazumijeva uzimanje u obzir svih društvenih okolnosti koje mogu biti sporne sa stanovišta uloge institucije u koju se neko lice bira.

-Kako se radi o Univerzitetu to je pretpostavka da treba biti još temeljitiji u procjeni svih elemenata (objektivnih i subjektivnih) koji mogu biti od značaja za povjeravanje jedne ovako značajne funkcije, posebno u uslovima kada prethodno nije obezbijeđena transparentnost procedure. S tim u vezi, ne vidi se nikakva druga tačka sporenja u javnosti, osim one koja se tiče sumnji jednog dijela javnosti da Vlada Crne Gore, kao državni organ, odlukom o imenovanju sveštenog lica jedne vjerske organizacije objektivno dovodi u pitanje odnos odvojenosti od crkve i drugih vjerskih zajednica – kazao je Bjeković, dodajući da ovo ničim i ni na koji način ne umanjujući, na osnovu do sada poznatih informacija, subjektivnu podobnost člana da vrši ovu javnu funkciju.

Jednak tretman 

Upitan na koji način mogu da reaguju u ovom slučaju, Bjeković kaže da je za očekivati da se mora otkloniti bilo kakva sumnja u jednak tretman svih vjerskih zajednica, odnosno obezbijediti barem transparentnost procedure u kojoj bi svaka sumnja u nejednak tretman i vjerskih zajednica i drugih građana/ki bila aprirori otklonjena.

Drugo, kako navodi, u kontekstu kataloga ljudskih prava i sloboda Ustav Crne Gore je jasno proklamovao autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova.

-U vezi sa tim, ovo pravo podrazumijeva da se autonomija prožima i kroz institucionalno djelovanje ustanova visokog obrazovanja koje moraju biti oslobođene i zaštićene od bilo kojeg vrste uticaja – vjerskog, ali isto tako političkog, interesnog i svakog drugog, koji je nespojiv sa ciljevima obrazovanja – istakao je Bjeković.

Dodaje da su tu i razvijanje svijesti, potreba i sposobnosti za očuvanje i unapređenje ljudskih prava, pravne države, prirodne i društvene sredine, multietičnosti i različitosti; razvijanje svijesti o državnoj pripadnosti Crnoj Gori i njenoj kulturi, tradiciji i istoriji; razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji.

– Takvoj autonomiji treba težiti i treba je na svaki način očuvati, uključujući i povjeravanje upravljačkih funkcija u institucijama – kaže Bjeković.

U četvrtak je Vlada na prijedlog ministarke Vesne Bratić donijela rješenje da Marojevića imenuje za člana upravljačkog tijela Univerziteta. Iako je dio akademske zajednice, nevladinih organizacija, političkih partija, oštro kritikovao ovaj potez, ocjenjujući da nije u skladu sa Ustavom i da je jasna odvojenost države i crkve, nadležno ministarstvo, sudeći prema istupima, ne planira da povuče svoj prijedlog. Jedan od njihovih argumenata je da ne prepoznaju dr Nikolu Marojevića, paroha u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, kao sveštenika. Tvrde da sve rade u skladu sa propisima. Čelnica Upravnog odbora prof. dr Rajka Glušica, međutim, zatražila je od Bratić i premijera Zdravka Krivokapića da preispitaju odluku, a ukoliko to ne učine, najavila je da im ostaje opcija pokretanja upravnog spora.

Nijesu arbitar u sporovima

Bjeković kaže da nije rijetkost da se u ovakvim situacijama poseže za stavom ove institucije, a on je takav da mora uvažiti različite interese, ali isto tako biti čvrsto utemeljen u granicama pravnog poretka koji se tiče ljudskih prava.

– U konačnom, kao što to dominira u najvećem dijelu diskusija na ovu temu, radi se o par excellence ustavnom načelu i političkom pitanju u kojem institucija može samo da pomogne u rasvjetljavanju činjenica i ukaže na moguće dileme i rizike u cilju prevazilaženja sumnji i podjela, a nikako da bude arbitar u sporovima koji se javljaju u javnom mnjenju, stručnom ili laičkom svejedno, kada je u pitanju konkretna odluka. Pri tome svakako treba imati u vidu i strukturu (primarno njenu organizaciju i djelovanje) iz koje se vrši imenovanje kako bi se mogao donijeti ispravan zaključak o samom činu imenovanja – rekao je on.

Ističe da je činjenica da odluka o imenovanju sadrži pouku o pravnom lijeku, mada nije sasvim jasno ko sve može imati aktivnu legitimaciju za osporavanje takve odluke i da li su granice takvog osporavanja samo redovni sudovi ili će u konačnom svoj stav morati dati i ustavno sudski organ.

– Do tada izvjesno da u ovakvim situacijama transparentnost procedura, širina konsultacija, široki konsenzus i izbjegavanje bilo kakve sumnje u pogledu primjene ustavnih principa, barem kada su u pitanju institucije ovakvog značaja, mora biti osnov približavanja stavova, a ne produbljivanja podjela u uslovima našeg društvenog življenja. Ako u tome kao institucija možemo pomoći spremni smo dati svoj doprinos – zaključuje Bjeković.

Pravni fakultet: Imenovanje sveštenika u UO je neprimjereno

Pravni fakultet je pozvao juče Vladu Crne Gore da stavi van snage odluku o imenovanju paroha nikšićkog Nikole Marojevića za novog člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Kako se navodi u saopštenju Pravnog fakulteta, predstavnik Vlade je javno iznio rezolutan stav da Vlada neće povući odluku o imenovanju, što, kako su dodali, znači da će ta tema i dalje biti predmet interesovanja crnogorske i šire javnosti.

– Vijeće Pravnog fakulteta smatra da je imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori – kaže se u saopštenju.

Navodi se da, u sekularnom društvu, odvojenost crkve od države predstavlja princip na osnovu kojeg svaka vjerska organizacija, između ostalog, mora ostati neutralna u odnosu na javne škole i univerzitete.

– Stoga je, posebno u društvima poput crnogorskog, neophodno voditi računa da se vjerski i nacionalni sklad gradi strogim poštovanjem ovog principa – kaže se u saopštenju.

Imenovanje predstavnika jedne od brojnih vjerskih zajednica u Crnoj Gori za člana UO državnog univerziteta korak je, kako su ocijenili, u suprotnom pravcu, odnosno ka jačanju podjela i podizanja tenzija u crnogorskom društvu.

Pravni fakultet smatra da je riječ i o odluci koja nije u duhu pravnog poretka Crne Gore.

– Vijeće Pravnog fakulteta se pridružuje apelu kojim se od Vlade zahtijeva da stavi van snage predmetnu odluku i tako doprinese da UCG ostane ustanova visokog obrazovanja svih građana, u kojoj se poštuju Ustav, zakoni i najviši akademski standardi – navodi se u saopštenju.