Osnivanje kreditno-garantnog fonda (KGF), koje je najavljeno prije nekoliko mjeseci, očigledno je ostalo samo predizborno obećanje, jer prilikom usvajanja budžeta za ovu godinu nisu opredijeljena sredstva za njegovo osnivanje, uprkos amandmanskom djelovanju posebnog kluba poslanika, koji je zahtijevao početna sredstva u iznosu od 10 mil EUR.

Posebni klub poslanika, koji čine Jevrosima Pejović, Radinka Ćinćur i Vladimir Dobričanin, tražio je da se opredijele sredstva od 10 miliona za početak djelovanja KGF-a, ali je vladajuća većina to odbila smatrajući da to treba da predloži Vlada.

Da li će do njegovog osnivanja doći, i dalje je nejasno, s obzirom na to da je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj najavio je osnivanje KGF-a za koji će biti opredijeljeno 200 miliona, te da će zakon biti dostavljen u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da najave o osnivanju ovog fonda nisu nove, te da je to bilo predviđeno i za vrijeme 42. Vlade, kada je na čelu tog resora bio aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, u gotovo istom iznosu, redakcija Dana je uputila pitanja resoru, na čijem je čelu Đeljošaj, da li je u pitanju novi zakon ili onaj od prije dvije godine, te ukoliko je riječ o novom zakonskom rešenju, koja je bitna razlika u odnosu na tada predloženi. Ni nakon više od mjesec nije odgovoreno na pitanja.

Poslanica Pejović je u Skupštini ukazivala da priča o osnivanju kreditno-garantnog fonda nije nova.

– Ona je bila u fokusu rada 42. Vlade, a tokom njenog rada koncipiran je zakon koji je usvojen na Vladi, međutim, usled političkih okolnosti, te smjena vlada u prethodnom periodu, nikada nije došao na red. S obzirom na najave ministra Đeljošaja o osnivanju garantnog fonda, očekivala sam da se ova sredstva nađu u budžetu, ali od toga nije bilo ništa. Zakon će biti u proceduri u predstojećem periodu, ali trebalo bi obezbijediti sredstva sistemski, što je jako važno za mikro, mala i srednja preduzeća – poručila je Pejović prilikom dostavljanja amandmana na Predlog zakona o budžetu.

Pejović je istakla da je zakon pripremljen u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i da se ne smije dozvoliti da se ispuste zrele ideje i projekti zato što nema sredstava za njihovu primjenu, ali Vlada je, prema navodima Pejović, predvidjela da obezbijedi sredstva.

Predstavnici partija vlasti i opozicije krajem prošle godine istakli su da je ovo jako kompleksno pitanje, da podrazumijeva izmjene nekih zakonskih i podzakonskih akata, te da bi trebalo ozbiljnije pristupiti tome u narednom periodu.

Iz Ministarstva finansija su krajem prošle godine istakli da je u toku razmatranje modela za osnivanje ovog fonda, ali da će fond biti osnovan kada ga Vlada zvanično utvrdi. Iz tog resora su poručili da će sredstva za njegovo osnivanje biti opredijeljena ili iz rebalansa budžeta ili iz budžetske rezerve.

Skupština nikad nije raspravljala o predlogu Milatovića

Sadašnji predsjednik države i nekadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prije dvije godine predložio je Nacrt zakona o kreditno-garantnom fondu.

– Ovim zakonom će se omogućiti kreiranje kreditno-garantnog fonda, a samim tim dati veliki doprinos lakšem pristupu kreditima i povoljnijem finansiranju za veliki broj malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori – objavio je tada Milatović na Tviteru.

Istakao je da u procesu kreiranja kreditno-garantnog fonda ima snažnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

– Kreditno-garantni fond će biti dugoročni partner našoj privredi na putu razvoja, a našu zemlju učiniti otpornijom na buduće ekonomske i finansijske krize – kazao je tada Milatović.

Skupština na plenumu nikad nije raspravljala o ovom predlogu zakona.